Mustafa Cerić

bosanskohercegovački imam

Mustafa Cerić (Veliko Čajno kod Visokog, 5. februar 1952) predsjednik je Svjetskog bošnjačkog kongresa. Jedan je od osnivača Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti. Bivši je reis-ul-ulema (veliki muftija) Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Mustafa Cerić
Cerić 2011.
Ime po rođenjuMustafa Cerić
Datum rođenja(1952-02-05)5. februar 1952.(72 god.)
Mjesto rođenjaVisoko, NR BiH, FNRJ
(danas BiH)
UniverzitetUniverzitet u Čikagu
ZanimanjeSvjetski bošnjački kongres, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti

Biografija уреди

Cerić je rođen 1952. godine u Velikom Čajnu kod Visokog. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1972. godine. Diplomirao je na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu 1978. godine. Nakon toga radi kao imam (vjersko-prosvjetni referent) u Bijeloj džamiji u Gračanici do 1981. godine. Odlukom Starješinstva biva imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u Čikagu. U ovom gradu završava postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje i doktorira pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: „A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi” (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) 24. 9. 1986. godine. Uporedo s imamskim poslom predavao je na Američkom koledžu u Čikagu.

Nakon petogodišnjeg imamskog rada i studiranja u Čikagu, vraća se u domovinu na mjesto glavnog imama u Zagrebačkoj džamiji. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u Zagrebu poprima nove oblike rada. Pod njegovim vođstvom Islamska zajednica u Zagrebu je organizovala tri naučna simpozija: Mistika u islamu - tesavuf; Problemi savremenog pristupa islamu; i Etika u islamu. Ovaj treći naučni skup imao je internacionalnu dimenziju, jer su na njemu uzeli aktivno učešće najautoritativniji poznavaoci ove discipline iz islamskog svijeta, a jugoslavenskoj javnosti su se po prvi put predstavili fizičar i nobelovac Abdus Selam i malezijski filozof Nedžib Atas. Ovakav vid aktivnosti dr Cerića i Zagrebačku džamiju, svrstava u sam vrh kulturnog života Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, a čini je sve prisutnijom i u tokovima razvoja islamske misli u svijetu.

Cerić radi na tome da islam bude jak element bošnjačkog nacionalizma i zagovara da Bosna i Hercegovina treba da postane nacionalna država Bošnjaka jer Hrvati i Srbi već imaju svoje nacionalne države (Hrvatska i Srbija, redom).[1]

Činjenicu da su se Bošnjaci vakcinisali u Srbiji usled nedostatka vakcina protiv bolesti COVID-19 u BiH, Cerić je u obraćanju Bakiru Izetbegoviću opisao kao sramotu vijeka za naš narod i državu.[2]

Govori arapski i engleski jezik. Oženjen je, ima troje dece.

Objavljeni radovi уреди

Reference уреди

  1. ^ International Crisis Group (26. 2. 2013). „Bosnia's Dangerous Tango: Islam and Nationalism” (PDF). Pristupljeno 17. 4. 2015. 
  2. ^ „Cerić pisao Izetbegoviću: Vakcinisanje Bošanjaka u Srbiji je sramota veka”. Нови Стандард (на језику: српски). 29. 3. 2021. Приступљено 30. 3. 2021. 
  3. ^ „Centar za arapske i islamske studije”. Arhivirano iz originala 23. 7. 2008. g. Pristupljeno 6. 11. 2018. 

Spoljašnje veze уреди