Ü
Slovo latinice | |||||
---|---|---|---|---|---|
Veliko: Ü | |||||
Malo: ü | |||||
Srpska latinica | |||||
A | B | C | Č | Ć | D |
Dž | Đ | E | F | G | H |
I | J | K | L | Lj | M |
N | Nj | O | P | R | S |
Š | T | U | V | Z | Ž |
Ostala slova latinice | |||||
Q | W | X | Y | ||
Slova sa dijakriticima | |||||
À | Á | Â | Ã | Ä | Å |
Æ | Ā | Ă | Ą | Ȧ | Ƀ |
Ɓ | Ç | Ĉ | Ð, ð | Ď | È |
É | Ê | Ë | Ė | Ę | Ě |
Ə | Ĝ | Ğ | Ġ | Ģ | Ĥ |
Ħ | Ì | Í | Î | Ï | Į |
İ, і | I, ı | Ĵ | Ķ | Ḱ | Ⱪ |
Ļ | Ł | Ľ | Ĺ | Ñ | Ń |
Ņ | Ň | Ŋ | Ò | Ó | Ô |
Õ | Ö | Ø | Ő | Œ | Ō |
Ŕ | Ř | Ś | Ŝ | Ş | Ș |
ẞ | Ť | Ț | Þ | Ù | Ú |
Û | Ü | Ŭ | Ů | Ų | Ű |
Ŵ | Ẃ | Ý | Ŷ | Ÿ | Ź |
Ż | Ẑ | ||||
Slova latinice | |||||
Digrafi latinice |
Ü ü (Ü ü; ukoso: Ü ü), je slovo ili akcenat latinice koje obično predstavlja bliski prednji zaobljen samoglasnik [y] (lat. ipsilon). Zove se U sa umlautom/dijarezom. Klasifikovano je kao zasebno slovo u nekoliko velikih abeceda (uključujući azersku, estonsku, nemačku, mađarsku i tursku), ali kao slovo U sa umlautom/dijarezom u drugim jezicima, kao što su ujgurski, krimskotatarski, okcitanski, tatarski, katalonski, galicijski, gvarani, španski i turkmenski. Iako nije deo njihovog pisma, pojavljuje se i u jezicima kao što su finski i švedski kada se zadrži u stranim imenima i rečima kao što je München („Munich“); U finskom i švedskom jeziku se piše u domaćim rečima isključivo kao Y y. Mali broj holandskih i afričkih reči takođe koristi ovo kao dijarezu.
Ü (slovo)
urediGlif U sa umlautom, pojavljuje se u nemačkoj abecedi. Predstavlja umlautirani oblik slova U, koje se izgovara kao [yː] kada je dugo, a [ʏ] kada je kratko. Slovo se poredi zajedno sa U, ili UE. U jezicima koji su usvojili nemačka imena ili pravopise, kao što je švedski, slovo se takođe pojavljuje. Međutim, to nije deo pisma ovih jezika. Na švedskom se slovo zove tyskt, što znači nemačko "Y".
U drugim jezicima koji nemaju ovo slovo kao deo redovne abecede ili u ograničenim skupovima znakova kao što je ASCII, U-umlaut se često zamenjuje kombinacijom od dva slova „ue“. Softver za optičko prepoznavanje znakova ponekad ga pogrešno vidi kao ii.
U-dijareza (akcenat)
urediNekoliko jezika koristi dijarezu preko slova U da bi pokazalo da se slovo izgovara na uobičajen način, bez ispadanja, građenja diftonga sa susednim slovima itd.
Na španskom se ovo slovo koristi za razlikovanje između „gue“/„güe“ [ɡe]/[ɡve] i „gui“/„güi“ [ɡi]/[ɡvi]:
• nicaragüense („nikaragvanski“);
• pingüino („pingvin“).
Slično je i na katalonskom:
• „gue~güe“ su [ge]~[ɡve];
• „gui~güi“ su [gi]~[gvi];
• „que~qüe“ su [ke]~[kve];
• „qui~qüi” su [ki]~[kvi].
...kao redom u aigüea, pingüins, qüestio i adeqüi. Takođe, Ü se koristi da označi da se parovi samoglasnika, koji bi inače formirali diftong, moraju izgovarati kao zasebni slogovi.
Primeri:
•Raül;
•diürn.
U francuskom se dijareza se pojavljuje preko "U" vrlo retko, u nekim neuobičajenim rečima, poput:
• Capharnaüm/Capernaüm [-aɔm];
•Emmaüs [-ais].
Nakon pravopisnih reformi iz 1990. godine, primenjuje se na još nekoliko reči, kao što su:
• aigüe (ranije aiguë);
• ambigüe (ranije ambiguë);
• argüer [aʁɡɥe] (ranije bez dijareze).
Tipografija
urediIstorijski gledano, jedinstveno slovo Ü i Ü-dijareza su pisani kao U sa dve tačke iznad slova. U-umlaut se nekad pisalo kao U sa malim e napisanim iznad (Uͤ uͤ): e je kasnije degenerisano u dve vertikalne crte u srednjevekovnim rukopisima. U većini kasnijih rukopisa, ove crtice su zauzvrat skoro postale tačke.
U modernoj tipografiji nije bilo dovoljno prostora na pisaćim mašinama i kasnijim računarskim tastaturama da bi se omogućilo i mogućnost ručnog kucanja U sa dve tačke (Ü) i U sa crticama. Pošto su izgledali skoro identično, dva glifa su kombinovana, što je takođe urađeno u računarskim kodovima znakova kao što je ISO 8859-1.
Kao rezultat toga, nije bilo načina da se razlikuju tri različita znaka. Dok se razlika može ponovo kreirati u modernom Unicode-u korišćenjem kombinovanja dijakritičkih znakova, savremeni tipografski standardi ne preporučuju to.
U mađarskoj abecedi, dvostruko akutno Ü (Ű) je posebno slovo koje predstavlja dugo Ü.
Računarski kodovi
urediZnak | Ü | ü | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | LATIN CAPITAL LETTER U WITH DIAERESIS | LATIN SMALL LETTER U WITH DIAERESIS | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 220 | U+00DC | 252 | U+00FC |
UTF-8 | 195 156 | C3 9C | 195 188 | C3 BC |
Numerička referenca znaka | Ü | Ü | ü | ü |
Numerička referenca znaka | Ü | ü | ||
EBCDIC family | 252 | FC | 220 | DC |
ISO 8859-1/2/3/4/9/10/14/15/16 | 220 | DC | 252 | FC |
CP437 | 154 | 9A | 129 | 81 |
Code page 10029 | 134 | 86 | 159 | 9F |
GB/T 2312, GBK, GB 18030 | 168 185 | A8 B9 | ||
HKSCS | 136 162 | 88 A2 |
Slična slova
uredi• Ӱ ӱ : Ćiriličko slovo U sa umlautom/dijarezom.
• Ү ү : Ćiriličko slovo uspravno U (Ue).
• Ұ ұ : Ćiriličko slovo Kazaško kratko U.
• U u : Latiničko slovo U.
• Ű ű : Latiničko slovo Dugo Ü.
Spoljašnje veze
uredi