Jovanka Kalić

српска историчарка, универзитетска професорка и академик

Jovanka Kalić (Beograd, 15. septembar 1933) srpska je istoričarka, univerzitetska profesorka i članica Srpske akademije nauka i umetnosti.[1][2]

Jovanka Kalić
Lični podaci
Datum rođenja(1933-09-15)15. septembar 1933.(90 god.)
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Naučni rad
InstitucijaFilozofski fakultet u Beogradu

Biografija uredi

Školovala se u Beogradu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odsek istorija, 1956. godine. Još kao student počela je da se bavi istraživačkim radom. Radila je kao asistent na Istorijskom institutu u Beogradu između 1958. i 1961. godine. Godine 1961. zaposlila se na Filozofskom fakultetu u Beogradu kao asistent na katedri za opštu istoriju srednjeg veka. Doktorirala je 1964. godine sa disertacijom Beograd u srednjem veku. Godine 1970. izabrana je za vanrednog a 1976. za redovnog profesora. Šef katedre za opštu istoriju postala je nakon smrti Ivana Božića. U Međunarodnom komitetu za istorijske nauke Evropske zajednice nauke u Strazburu dodeljen joj je vizantološki projekat—deo za Jugoslaviju. Učestvovala je na brojnim naučnim skupovima i držala je predavanja na mnogim univerzietima u Evropi (Beč, Grac, Minster, Augzburg, Leče, Varšava) i SAD (Santa Barbara, Los Anđeles, Stanford). Za dopisnog člana SANU izabrana je 1994. godine. Oktobarska nagrada dodeljena joj je 1967. i 1974. a nagrada Fonda Radovan Samardžić 1995. za knjigu Srbi u poznom srednjem veku.

Naučni rad uredi

Jovanka Kalić bavi se izučavanjem srednjeg veka. Od vremena rada na disertaciji Beograd u srednjem veku koja je 1967. štampana kao posebna knjiga njena interesovanja su vezana za beogradsku srednjovekovnu istoriju. O ovoj tematici objavila je više radova u kojima osvetljava srednjovekovnu topografiju Beograda, istoriju Zemuna, ulogu u trgovini, ratove oko Beograda, beogradsku banovinu i drugo. Drugo važno polje njenog istraživanja je rana srpska srednjovekovna istorija i period vladavine Stefana Nemanje. Značajni su njeni radovi u kojima komentariše spise Nikite Honijata i Jovana Kinama i istraživanje Rasa gde spaja metode istoričara, arheologa i geografa. Treću tematsku celinu obuhvataju njeni radovi o srpskoj despotovini. Napisala je nekoliko radova o privrednoj problematici ovog perioda i poglavlje o despotu Stefanu Lazareviću u drugoj knjizi Istorije srpskog naroda (1982) kao i knjigu Srbi u poznom srednjem veku (1994). Pisala je i o vezama srednjovekovne srpske države sa Evropom, odnosima Stefana Nemanje i nemačkog cara Fridriha Barbarose, kontaktima Srba sa Francuskom u srednjem veku kao i o crkvenim saborima u Ferari i Firenci. Bibliografija njenih radova objavljena je u Godišnjaku SANU 101 iz 1994. godine.

Nakon udaje, koristila je i dvojno prezime, tako da je radove iz tog vremena potpisivala kao: Jovanka Kalić-Mijušković.

Radovi uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi