Jovan Hristić
Jovan Hristić (Beograd, 26. avgust 1933 — Sremska Kamenica, 20. jun 2002) bio je srpski književnik, književni i pozorišni kritičar, prevodilac i urednik. Hristić je radio kao urednik Književnosti, lista Danas i urednik u izdavačkoj kući Nolit.[1][2]
Jovan Hristić | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Jovan Hristić |
Datum rođenja | 26. avgust 1933. |
Mesto rođenja | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 20. jun 2002.68 god.) ( |
Mesto smrti | Sremska Kamenica, SR Jugoslavija |
Biografija uredi
Jovan Hristić je rođen 26. avgusta 1933. godine u Beogradu.[2] Maturirao je u Drugoj muškoj gimnaziji, zajedno sa Slobodanom Selenićem. Studirao je arhitekturu i filozofiju. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je 1958. godine. Bio je redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i predavao dramaturgiju svim generacijama od 1967. godine.[1]
Zastupnik je moderne srpske lirike; u dramama pokušava da kroz opštepoznate likove iz klasike progovori o večnim problemima koji muče i savremenog čoveka; u eseju ispituje moderne pojave i oblike u književnosti i umetnosti.
Umro je u Sremskoj Kamenici 20. juna 2002. godine.[1]
Jovan Hristić bio je praunuk Filipa Hristića, po sinu Jovanu Hristiću.[3]
Nagrade uredi
- Sterijina nagrada za tekst savremene drame, za delo Savonarola i njegovi prijatelji, 1965.
- Nagrada „Isidora Sekulić”, za knjigu Oblici moderne književnosti, 1969.
- Nolitova nagrada, za knjigu Čehov, dramski pisac, 1982.
- Nagrada „Đorđe Jovanović”, za knjigu Studije o drami, 1987.
- Sterijina nagrada za teatrologiju, za knjigu Studije o drami, 1987.
- Nagrada „Milan Rakić”, za knjigu Stare i nove pesme, 1989.
- Borbina nagrada, za knjigu Pozorišni referati, 1992.
- Nagrada knjižare „Pavle Bihali”, za knjigu Nove i najnovije pesme, 1993.
- Nagrada „Stanislav Vinaver”, za knjigu Pozorišni referati, 1993.
- Disova nagrada, 1993.
- Zmajeva nagrada, za knjigu Sabrane pesme, 1997.
- Nagrada „Zaplanjski Orfej”, za „Tri pesme o pokorenom gradu”, 1998.
- Nagrada „Laza Kostić”, za teorijsku knjigu O tragediji, 1999.
- Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša”, 2001.
- Nagrada „Miloš N. Đurić”, za prevod knjige poezije Bes i tajanstvo Renea Šara, 2001.
- Nagrada „Todor Manojlović”, 2002.
Dela uredi
Knjige pesama uredi
- Dnevnik o Ulisu (1954)
- Pesme 1952-1959 (1959)
- Aleksandrijska škola (1963)
- Stare i nove pesme (1988)
- Nove i najnovije pesme (1993)
- Sabrane pesme (1996),
- Sabrane pesme (2002)
- U tavni čas – posthumno (2003)
Drame uredi
- Čiste ruke (1960)
- Orest (1961)
- Savonarola i njegovi prijatelji (1965)
- Sedmorica: danas (1968)
- Terasa (1972)
Knjige kritika, studija i ogleda uredi
- Poezija i kritika poezije (1957)
- Poezija i filozofija (1964)
- Oblici moderne književnosti (1968)
- Pozorište, pozorište (1976)
- Čehov, dramski pisac (1981)
- Pozorište, pozorište II (1982)
- Studije o drami (1986)
- Pozorišni referati (1992)
- Eseji (1994)
- Pozorišni referati II (1996)
- O tragediji (1998)
- O traganju za pozorištem (2002)
- Izabrani eseji – posthumno (2005)
- Jovan Hristić, Antologijska edicija DESET VEKOVA SRPSKE KNjIŽEVNOSTI, Knjiga 89, Izd. centar Matice Srpske (2016)
- Dugo traganje za pozorištem, 2. izdanje (2017)
Kritička proza uredi
- Profesor matematike i drugi eseji (1988)
- Profesor matematike i drugi drugi eseji (1997)
- Terasa na dva mora - posthumno (2002)
Reference uredi
- ^ a b v „Jovan Hristić”. poezijasustine.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022.
- ^ a b Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 246.
- ^ „Jovan Hristić (1933–2002)”. skd.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022.
Literatura uredi
- Marko Magarašević, Svetlosti književnosti, Beograd, Idea, 1991.
- Jovan Ćirilov, Dramski pisci, moji savremenici: portreti, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1989.
- Radomir Putnik, Čitajući iznova: ogledi iz dramaturgije i teatrologije, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1990.
- Slobodan Rakitić, Pesnik Jovan Hristić, Književne novine, godina 43, br. 790. pp. 14
- Petar Milosavljević, Tradicija i avangardizam, Novi Sad, Matica srpska, 1968.
- Mihajlo Pantić, Čovek nije sam ni u osećanjima, Književne novine, godina 42, br. 779. pp. 12-13
- Gordan M. Maričić, Antički motivi u dramama Jovana Hristića i Velimira Lukića – doktorska disertacija, Beograd, 1999.
Spoljašnje veze uredi
- Pesma „Fedru“ na www.rastko.rs
- Pesma „Varvari“ na www.rastko.rs
- Emilija Cerović Mlađa, članak o Jovanu Hristiću na www.rastko.rs
- Članak o Jovanu Hristiću u vremenu (www.vreme.com) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. jul 2007)
- Članak u Danasu pod nazivom „IN MEMORIAM: Jovan Hristić(1933 - 2002)“
- Članak u Danasu pod nazivom „ZAJEDNIČKO SEĆANJE MATICE SRPSKE I STERIJINOG POZORJA NA JOVANA HRISTIĆA“
- Članak o Hristiću na sajtu „Sterijinog pozorja“ (www.pozorje.org.rs)
- Članak o Jovanu Hristiću na www.komunikacija.org.yu - eseji
- Članak o Jovanu Hristiću na www.komunikacija.org.yu - eseji
- Intervju u NIN-u
- Prevedene pesme Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. maj 2014)