Antverpen
Antverpen ili Anvers (hol. Antwerpen, fr. Anvers) je opština u Belgiji u regionu Flandrija u pokrajini Antverpen.[1] Nalazi se na obali reke Šelda (plićak),88 kilometara pre ušća u Severno more. Prema proceni iz 2007. u opštini je živelo 466.203 stanovnika. Antverpen je glavni grad istoimene pokrajine.[1]
Antverpen - Anvers | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | ![]() |
Pokrajina | Antverpen |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 513.570 |
— gustina | 2.511,22 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 13′ 00″ S; 4° 24′ 00″ I / 51.2166666667° S; 4.4° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 14 m |
Površina | 204,51 km2 |
Pozivni broj | 03 |
Legenda o imenu grada
urediPo legendi, grad je dobio ime po legendi o divu Antigonu koji je živeo pored reke Šelda. Div je uzimao taksu od onih koji su hteli da plove rekom. Onima koji bi odbili da plate, div bi odsecao šaku i bacao je u reku. Najzad, mladi heroj Silviuc Brabo(antverpenska folklorna figura) je odsekao divu šaku i bacio je u reku. Otud ime Antverpen (hol. hand werpen - baciti šaku).
U gradu se prodaju kolačići u obliku šake („Šake iz Antverpena“), kao uspomena na ovu legendu.
Stanovništvo
urediPrema proceni, u opštini je 1. januara 2015. živelo 513.570 stanovnika.
1984. | 2000. | 2010. | 2015. |
---|---|---|---|
488425 | 446525 | 483505 | 513570 |
Kultura
urediAntverpen je grad u kome su stvarali mnogi poznati umetnici: Rubens, Van Dajk, Jakob Jordans, Jan Brojgel Stariji i Jan Brojgel Mlađi. Poznati spomenici i institucije kulture u gradu su: Opera, Rubensov muzej, Bogorodična katedrala, kuće u stilu Art Dekoa, Univerzitet i Akademija lepih umetnosti. Zoo-vrt u Antverpenu, iz 1843, je jedan od najstarijih u svetu.
U Antverpenu su održane Letnje olimpijske igre 1920.
Religija
urediU Antverpenu postoji jedna od najvećih jevrejskih zajednica Evrope. Pravoverni Jevreji sačinjavaju oko četvrtine stanovništva. Grad je sedište rimokatoličke eparhije.
Privreda
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Luka Antverpen
urediKontejnerski terminal u Antverpenu je broj 1 na listi međunarodnih destinacija, a na putu je da poveća svoj udeo na tržištu. Visoka produktivnost, isplativost i pouzdanost pomorskih usluga luke Antverpen, su njena vitalna veza sa globalnim lancima snabdevanja. Zato ne iznenađuje da je Antverpen je jedna od najbrže rastućih kontejnerskih luka u odnosu na opseg Hamburg i Avr.
Svake godine kroz nju prođe više od 150 miliona tona robe, od toga više od 40% preko kontejnerskog terminala. Najviše se transportuje gvožđe, čelik, kafa, voće, proizvodi od drveta, vozila i šećer. Mnoga industrijska preduzeća su prisutna u luci Antverpen, kao Opel-Belgija, i mnoga preduzeća čija je osnovna delatnost hemijska industrija i petrohemijska industrija. Antverpen je najveći centar hemijske i petrohemijske industrije u Evropi. Sveukupno, u luci radi oko 150.000 ljudi.
Antverpen Dijamant banka
urediDijamantski Centar Antverpen
Početkom dvadesetog veka procvat dijamantske industrije u Belgiji bio je veoma živ. Osnivanje Antverpen Dijamant Banke,1934 god.u svetu finansija, smatra se premijernim. Banka je prvi put odlučila da svoje aktivnosti posveti samo i isključivo u interesu industrije dijamanata. Sedište Banke postavljeno je u samom srcu Antverpena u Dijamantskom Centru.
Sport
urediRojal Antverpen važi za najstariji fudbalski klub u Belgiji. Osnovan je kao Atletski klub Antverpen 1880. godine od strane engleskih studenata sa prebivalištem u gradu.
Trenutno se takmiči u Prvoj ligi Belgije. Klub je osvojio ukupno četiri titule prvaka države i dva Kupa Belgije. Najveći uspeh u evropskim takmičenjima Antverpen je ostvario u sezoni 1992/93. Igrali su u finalu Kupa pobednika kupova na stadionu Vembli u Londonu protiv Parme i izgubili sa 3:1.[2]
Partnerski gradovi
urediReference
uredi- ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 54. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Kup pobednika kupova 1992/93. takmičenje na UEFA sajtu
- ^ „Akhisar Belediyesi - ATİK - UEMP”. uemp.eu. Arhivirano iz originala 02. 2. 2017. g. Pristupljeno 25. 01. 2017.