Veselin Gavrić (Priboj, kod Lopara, 11. novembar 1918Tobut, kod Lopara, februar 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

veselin gavrić
Veselin Gavrić
Lični podaci
Datum rođenja(1918-11-11)11. novembar 1918.
Mesto rođenjaPriboj, kod Lopara, Država SHS
Datum smrtifebruar 1942.(1942-02-00) (23 god.)
Mesto smrtiTobut, kod Lopara, ND Hrvatska
Profesijastudent
Delovanje
Član KPJ od1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Biografija

uredi

Rođen je 11. novembra 1918. godine u Priboju kod Lopara. Odrastao je u Priboju i Bijeljini, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. 1938/'39. upisao se na Pravni fakultet u Beogradu, kao vanredni student. Još kao srednjoškolac i kasnije student, bio je politički aktivan u revolucionarnom omladinskom pokretu. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1939. godine.

Posle kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941, zajedno s drugovima aktivno je radio na pripremanju oružanog ustanka protiv okupatora u Semberiji i agitovao među narodom.

Avgusta 1941, Gavrić je bio među prvim borcima koji su započeli oružane akcije u Semberiji. Učestvovao je u rezanju telefonsko-telegrafskih linija, ometanju saobraćaja, napadu na oružničke postaje i u drugim akcijama.

 
Spomenik u Bijeljini

Pod pritiskom nadmoćnijih neprijateljskih snaga, Semberijska četa, u kojoj se nalazio i Veselin Gavrić, prebacila se, sredinom septembra, u Mačvu. U vreme operacija udruženih nemačko-kvislinških snaga na slobodnu teritoriju Užičke republike, Veselin se bio istakao u ogorčenoj borbi koju je njegova četa vodila na padinama planine Vidojevice. Iz Semberijske čete poginulo je više boraca, među kojima i Veselinov mlađi brat Branko Gavrić (1920—1941). Posle niza borbi, četa se u oktobru prebacila u Bosnu i preko Vlasenice i Šekovića stigla na Majevicu i uključila u sastav Majevičkog partizanskog odreda.

Gavrić nije odmah došao na Majevicu, jer je bio bolestan i zadržan u partizanskoj bolnici. Posle ozdravljenja, bio je organizator niza akcija na političkom i kulturno-prosvetnom planu u Šekovićima.

Februara 1942. godine, pošao je s grupom kurira na Majevicu. Njega i njegove drugove na prevaru su uhvatili četnici u selu Tobutu, kod Lopara. Prvobitno su ga nagovarali da im se pridruži budući da je imao velik ugled među narodom Semberije, ali im to nije uspelo. Nakon toga su ga mučili i ubili.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura

uredi