Dekomunizacija
Dekomunizacija je neologizam koji se koriti da označi potrebu oslobađanja različitih postkomunističkih i tranzicionih društva od komunističkog uticaja i posledica komunističkih režima. Označava postupke prevladavanja nasleđa komunističkih ustanova, kulture i psihologije u državama y ppocecy obnove kapitalizma. Po jednima clična je denacifikaciji koja se odvija nakon perioda nacional-socijalizma, dok po dpygima je camo nactavak politike xladnog pata u ciljy ideološškog oppavdanja za ykidanja ctečenix cocijalnix ppava i cocijalne jednakocti i pavnoppavnocti.
Pojam se najčešće primenjuje u zemljama bivšeg istočnog bloka kako bi opisao niz zakonskih i društvenih promena u razdoblju postkomunizma.
Dekomunizacija je pokrenuta na različite načine u različitim državama.
Svrha je bila u sveobuhvatnoj demokratizaciji država i raskidu s komunističkom političkom, istorijskom i pravnom prošlošću.
Dekomunizacija obuhvata, između ostalog:
- lustraciju, odnosno, zakonsku zabranu vršenja javnih funkcija (parlamentarni poslanik, sudija, novinar i itd) za članove i aktiviste bivše komunističke partije.
- Odstranjivanje imena i simbola komunizma iz javnog prostora kao primer dekomunizacije naziva ulica i trgova.
- Demistifikaciju kulta ličnosti komunističkih vođa i uklanjanje simbola i naziva koji na njih ukazuju.
- Sudsku i političku rehabilitaciju nevino osuđenih i streljanih političkih neistomišljenika.
- Restituciju nepravedno oduzete imovine građanima.
- Istraga i procesuiranje ratnih i posleratnih zločina...
Suočavanje s komunističkim zločinima
urediInstitucije koje vode istrage
uredi- Kambodža - Posebna veća u sudovima Kambodže
- Češka - Kancelarija za dokumentaciju i istraživanje zločina komunizma
- Slovačka - Institut nacionalnog pamćenja
- Estonija - Međunarodna komisije za istraživanje zločina protiv čovečnosti
- Nemačka - Savezni komesar za arhiv Stasi
- Mađarska - Institut za istoriju Mađarske revolucije 1956.
- Litvanija - Litvanski centar za istraživanje genocida i otpora
- Poljska - Institut nacionalnog sećanja - Komisija za suđenje zločina protiv poljskog naroda
- Rumunija - Institut za istraživanje komunističkih zločina u Rumuniji
- Srbija - Državna komisija za tajne grobnice ubijenih posle septembra 1944.
- Hrvatska - Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma
- Ukrajina - Ukrajinski institut nacionalnog sećanja
Povezano
urediIzvori
uredi- Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", ISBN 978-0-8223-2372-3,, pp. 95-97
- After socialism: where hope for individual liberty lies. Svetozar Pejovich.
- Michael Mandelbaum (Ed., 1996) "Post-Communism: Four Perspectives", Council on Foreign Relations ISBN 978-0-87609-186-9