Draginac (Loznica)

Draginac je naseljeno mesto grada Loznice u Mačvanskom okrugu. Smešteno je u dolini Jadra na putu ValjevoLoznica. U blizini su ruševine starog Gradca (Jadarski Gradac). Prema popisu iz 2022. bilo je 100 stanovnika. U selu se nalazi Osnovna škola 14. oktobar koju je u 2012. godini pohađalo oko 280 učenika.[1]

Draginac
Spomenik i kosturnica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
GradLoznica
Stanovništvo
 — 2022.Pad 100
Geografske karakteristike
Koordinate44° 30′ 20″ S; 19° 24′ 35″ I / 44.5055° S; 19.409666° I / 44.5055; 19.409666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina136 m
Površina0,126 km2
Draginac na karti Srbije
Draginac
Draginac
Draginac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj15311
Pozivni broj015
Registarska oznakaLO

Ovde je rođen urbanista Dobrivoje Tošković (1927-2021).[2]

Galerija uredi

Istorija uredi

Ova varošica dobila je ime po Dragi Obrenović, supruzi Aleksandra Obrenovića. Kada je Draga jednom prilikom prolazila kroz Draginac, meštani su po putu po kojem se ona kretala postavili crveni tepih da se ne bi isprljala jer su putevi bili blatnjavi.

Zločin u Dragincu uredi

Tokom Drugog svetskog rata u Dragincu i okolini vojska nacističke Nemačke je streljala 2.950 ljudi iz Mačve i Pocerja. Ovaj zločin se odigrao 14. oktobra 1941. godine u selima u dolini reke Jadar: Dragincu Koreniti, Velikom Selu, Cikotama i susednim selima.

U Dragincu je na više mesta, u skladu sa zapovešću Adolfa Hitlera da se na okupiranim područjima za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja sto, a za ranjenog 50 civila, ubijeno 2677 ljudi. Najmlađa žrtva bila je stara svega tri dana. Ovo je bio prvi pokolj koji su nemačke snage izvele u okupiranoj Srbiji. U Dragincu se danas nalazi spomen kosturnica poginulima, granitni spomenik visine sedam metara, autora Ostoje Gordanića Balkanskog. Ovo mesto je 14. oktobra 2012. posetio premijer Srbije Ivica Dačić.[3][4][5]

Ovde se nalaze Spomenik i kosturnica streljanim žrtvama u Dragincu i Crkva Svetog Georgija u Dragincu.

U selu živi Nemac Jozef Sikst koji je pomogao osnivanje Memorijala Draginac.[6]

Demografija uredi

U naselju Draginac živi 252 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,2 godina (38,5 kod muškaraca i 39,9 kod žena). U naselju ima 100 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 257
1953. 277
1961. 278
1971. 269
1981. 315
1991. 324 318
2002. 324 358
2011. 146
2022. 100
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
308 95,06%
Jugosloveni
  
3 0,92%
Crnogorci
  
2 0,61%
Makedonci
  
2 0,61%
nepoznato
  
2 0,61%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ RTS: Ekološko i ekonomično grejanje (22. novembar 2012)
  2. ^ Stojkov, Borislav (14. 1. 2021). „Odlazak velikog urbaniste”. Politika. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  3. ^ „DAČIĆ: Hoće da završe započeto u dva svetska rata - da se Srbija što više smanji“
  4. ^ Srbija je žrtvama gradila novu Evropu (RTS, 14. oktobar 2012)
  5. ^ Šta je Dačić reko u Dragincu (B92, 15. oktobar 2012)
  6. ^ „JOZEF SIKST ŠVAJCARSKU ZAMENIO ZA DOLINU JADRA – Draginac je moje selo”. Lozničke novosti. 21. 11. 2022. Pristupljeno 26. 12. 2022. 
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi