Dueltum, najstarija rimska kolonija na tlu Bugarske, osnovana je početkom 70-tih godina 1. veka, na ušću reke Sredecke, u selu Debelt, opština Sredec, u jugoistočnoj Bugarskoj.

Dueltum
Dueltum
Mesto Bugarska
RegijaOpština Sredec
Oblastjugoistočna Bugarska
Istorija
Periodod 4.veka p.n.e. do 14. veka

Osnivanje kolonije povezuje se sa vojnim veteranima Osme Augustove legije, koji su nakon penzionisanja, a za vreme vladavine cara Tita Flavija Vespazijana, dobili zemlju na tom području, da je obrađuju. Doseljeni veterani imali su visok status i bili su oslobođeni plaćanja direktnih poreza u Rimskom carstvu. Kolonija je bila potčinjena caru Rima, i po tome se razlikovala od ostalih kolonija u provinciji Trakija. Uz grad je postojala i luka uz sadašnje Mandrensko jezero.

Prvo su izgrađene dve centralne ulice, u pravcu istok-zapad i sever-jug, zatim određeno mesto glavne kapije grada i razvijena urbana struktura. Za vreme vladavine cara Marka Aurelija (2. vek) kolonija je zaštićena velikim utvrđenim zidinama. U drugoj polovini 2. i početkom 3. veka kolonija je brzo rasla i razvijala se; dobila je i pravo kovanja vlastitog novca. U to vreme postojali su kultovi različitih bogova; u severnom delu naselja identifikovani su ostaci dva hrama.

Zgrada kupatilaterme – služila je za kupanje, pre podne su ih posećivale žene, popodne muškarci, ali služila je i za druženje, razonodu i igranje kockica. Kupke su imale podno grejanje.

Među istraženim objektima je i ogromna javna zgrada u kojoj je pronađena glava kipa cara Septimijusa Severusa (Septimius Severus), koji je bio postavljen specijalno zbog njegove posete koloniji 195. godine. Pored glave cara pronađene su 3 bronzane noge, sve leve, što ukazuje na različite statue. Pretpostavlja se da je grad posetila i porodica cara Filipa Arabljanina.

U 4. veku grad je postao episkopsko središte. U drugoj polovini 5. veka, posle brojnih najezda Gota, a kasnije i Huna, izgrađen je novi bedem grada, koji je sužen, jer se i njegovo stanovništvo osipalo.

Posle 812. godine, nakon osvajanja teritorije od Kana Kruma, izgrađen je zaštitni zid impresivnih dimenzija, kao deo granice Bugarske i Vizantije. Prilikom potpisivanja mirovnog ugovora između ove dve države došlo je do korigovanja granice, i južno od reke izgrađena je vizantijska carina, a nedaleko od nje – crkva. Pretpostavlja se da je 864. godine u toj crkvi kršten knez Boris I Mihailo.

Dueltum - Debelt

Na lokaciji mogu da se vide i ostaci tvrđave koja je u 9-10. veku pretvorena u srednjevekovni Develt. Develt je kao naselje funkcionisalo do kraja 13. veka, a na mestu antičkog grada pojavio se bugarski garnizon. Posle dolaska Osmanlija, naselje se premestilo na lokaciju severnog dela današnjeg sela Debelt i postepeno pretvorilo u selo.

Najstarije sačuvano ime naselja je Dovelt, od pre dve hiljade i četiri stotine godina, što znači „mesto između dve močvare“ na jeziku drevnih Tračana. Lokacija je između reka, nedaleko od mora, često plavljena, ali stoga i plodnog zemljišta.

Muzej

1881. godine braća Škorpil su utvrdila da se tu nalaze ruine drevne kolonije Deultum. Tada su pomenuli da su gradske zidine visoke oko 2 metra. Savremena istraživanja su započela 1981-1985. Utvrđeno je da je prvo na ovom mestu postojalo trakijsko naselje, pre početka nove ere. Debelt je proglašen arheološkim rezervatom u leto 1988. godine.[1][2][3]

Debelt je proglašen jednim od bugarskih čuda 2011. godine, izabran elektronskim glasanjem.

Danas uspomenu na tu koloniju čuva Nacionali arheološki rezervat „Dueltum-Debelt“ u selu Debelt. U muzeju je postavka nekoliko izložbi sa ostacima trakijske, grčke, rimske i vizantijske civilizacije. Iz rimskog perioda je, pored bronzane glave Septimijusa Severusa, postavljena i izložba predmeta za svakodnevnu upotrebu, kao i zabavu rimskih građana: lampe, posude za vino, kockice, ogledala.[3][4]

Reference

uredi
  1. ^ Ivanova, Miglena. „Deultum – najstarija rimska kolonija na bugarskom podneblju”. bnr.bg. Pristupljeno 7. 4. 2020. 
  2. ^ „Roman town of Deultum, village of Debelt”. bulgariatravel.org. Pristupljeno 7. 4. 2020. [mrtva veza]
  3. ^ a b „Deultum – edno ot čudesata na Bъlgariя”. drumivdumi.com. Pristupljeno 7. 4. 2020. 
  4. ^ Taleva, Petra. „30 years since Deultum Debelt has been declared an archaeological reserve”. bnr.bg. Pristupljeno 7. 4. 2020. 

Galerija

uredi