Zapoljarni
Zapoljarni (rus. Заполярный) naseljenjo je mesto sa administrativnim statusom grada na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na severozapadu Murmanske oblasti i administrativno pripada njenom Pečenškom rejonu.
Zapoljarni Zapolяrnый | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | Murmanska oblast |
Rejon | Pečenški rejon |
Osnovan | 1955. |
Status grada | 1963. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2017 | 15.194 |
— gustina | 2.532,33 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 69° 24′ 48″ S; 30° 51′ 18″ I / 69.4132° S; 30.8551° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 116 m |
Površina | 6 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 184430 |
Pozivni broj | (+7) 81554 |
Registarska oznaka | 51 |
OKATO kod | 47 215 503 |
OKTMO kod | 47 615 103 001 |
Veb-sajt | |
http://www.zapadmin.ru/ |
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2017. u gradu je živelo 15.194 stanovnika.
Na nekih 12 kilometara zapadno od grada nalazi se najdublja veštačka bušotina na svetu, Koljska ultraduboka bušotina.
Geografija uredi
Zapoljarni se nalazi u severnom deu Pečenškog rejona, negde na polovini puta između Nikelja na zapadu i Pečenge na severu. Nalazi se na oko 110 kilometara severozapadno od Murmanska. Leži na nadmorskoj visini od 116 m.
Istorija uredi
Nastanak grada u najužoj je vezi sa razvojem rudarstva na tom području, te se sam grad razvio iz radničkog naselja podignutog u blizini lokalnog rudnika nikla. Zvaničan datum sonivanja grada je 4. maj 1955. godine. Godinu dana kasnije novoosnovano naselje dobija naziv Zapoljarni, a odlukom državnih vlasti od 30. maja 1957. naselju je dodeljen administrativni status radničke varošice.
Sadašnji administrativni status grada nosi od 1. februara 1963. godine.
Demografija uredi
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u naselju je živelo 15.825 stanovnika, dok je prema procenama za 2017. varošica imala 15.194 stanovnika.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
--- | 3.791 | 22.084 | 21.172 | 23.564[2] | 18.640[3] | 15.825[4] | 15.194 |
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 24. 09. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt
- Zvanični veb-sajt administracije Pečenškog rejona
- Detaljnija topografska mapa područja