Zarija Vujošević

Zarija Vujošević (Mataguži, kod Podgorice, 20. mart 1903Konjic, februar 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

zarija vujošević
Zarija Vujošević
Lični podaci
Datum rođenja(1903-03-20)20. mart 1903.
Mesto rođenjaMataguži, kod Podgorice, Knjaževina Crna Gora
Datum smrtifebruar 1943.(1943-02-00) (39 god.)
Mesto smrtiKonjic, ND Hrvatska
Profesijažandarm
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od30. aprila 1943.

Biografija uredi

Rođen je 20. marta 1903. u selu Matagužima, kod Podgorice. Poticao je iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a potom se bavio zemljoradnjom. Posle odsluženog vojnog roka, stupio je u žandarmeriju, u kojoj je ostao do Aprilskog rata 1941. godine.

Iako je bio žandarm po zanimanju, približio se radničkom pokretu. U godinama uoči rata često je pomagao komunistima u prebacivanju štampanog ilegalnog materijala, partijske tehnike, u prenošenju raznih obaveštenja. Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, aktivno se uključio u pripreme za ustanak. U Trinaestojulskom ustanku bio je najpre borac gerilskog odreda u svom selu, a kasnije Mataguške partizanske čete.

Krajem novembra postao je borac Zetskog bataljona Crnogorskog NOP odreda za operacije u Sandžaku i sa njim 1. decembra 1941. učestvovao u napadu na Pljevlja. Posle te bitke, ostao je u Sandžaku i ušao u sastav Prvog crnogorskog kombinovanog bataljona Crnogorsko-sandžačkog NOP odreda, u kome je ostao sve do početka marta 1942. godine, kada je taj Odred rasformiran. Zbog junaštva, koje je iskazao tokom napada na Pljevlja, kao i u kasnijim borbama protiv Italijana i četnika, kod sela Obade, na Savinom Laktu i na planini Lisi. Tih dana primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Početkom marta 1942. godine, vratio se u Zetu i ušao u sastav Zetskog partizanskog bataljona. Ubrzo potom, pod pritiskom okupatora i četnika, ovaj bataljon se povlačio ka Nikšićkoj župi, gde je, juna 1942. godine, ušao u sastav Prve čete Četvrtog bataljona Pete proleterske crnogorske udarne brigade. Nešto kasnije, Zarija je postao komandir voda u u svojoj četi.

Često je iskazivao izvanredno junaštvo. Njegova četa je postigla mnoge uspehe zahvaljujući vodu kojim je komandovao. Prilikom napada na Prozor, za vreme Četvrte neprijateljske ofanzive, njegov vod je dobio zadatak da vatrom neutrališe veliki neprijateljski bunker, koji se nalazio na spoju Pete crnogorske i Prve dalmatinske udarne brigade, ali ne i da zauzima taj bunker, jer su bili mali izgledi za uspeh. Čim je otpočeo napad, Zarija je veštim manevrom uspeo da se približi bunkeru i da ga uništi.

Poginuo je krajem februara 1943. godine, prilikom napada na Konjic, ne želeći da se povuče sa položaja koji je teško osvojen.[1]

Za narodnog heroja proglašen je, među prvim borcima Narodnooslobodilačke borbe, 30. aprila 1943, odlukom Vrhovnog štaba NOV i POJ, a na predlog partijske organizacije Četvrtog bataljona Pete crnogorske udarne brigade. U „Biltenu Vrhovnog štaba“ br 23-27. o njegovom proglašenju za narodnog heroja piše:

Na osnovu riješenja Vrhovnog štaba daje se naziv narodnog heroja drugu Zariji Vujoševiću, vodniku u Prvoj četi Četvrtog bataljona Pete crnogorske brigade, koji se u toku svih borbi kroz dvije godine isticao svojim junaštvom i odanošću narodnoj borbi. Drug Vujošević bio je žandarm u bivšoj Jugoslaviji, ali je od prvog dana prišao narodnoj borbi, u kojoj je dao svoj život za slobodu naroda. Drug Vujošević poginuo je herojskom smrću u borbi kod Konjica februara mjeseca ove godine.[2]

Reference uredi

Literatura uredi