Kentaur (sazvežđe)

Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) jedno od 88 savremenih i 48 originalnih Ptolomejevih sazvežđa. Sa 1060 kvadratnih stepeni, Kentaur je 9. sazvežđe po površini. Kentaur predstavlja mitsko biće sa telom konja i torzom i glavom čoveka. Sazvežđe kentaur se vezuje za dva mitološka kentaura — Hirona i Fola.

Kentaur
Sazvežđe
Kentaur
Latinsko imeCentaurus
SkraćenicaCen
GenitivCentauri
Simbolizujekentaura (Hirona ili Fola)
Rektascenzija13
Deklinacija-50
Površina1060 sq. deg. (9)
Najsjajnija zvezdaAlfa Kentaura (-0,01m)
Meteorski rojeviα-Centauridi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +25° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u maju.

Kentaur je veliko sazvežđe južnog neba koje se nalazi između sazvežđa Jedro, Pramca, Krsta, Muve, Pumpe, Šestara, Hidre i Vuka. U obliku je kentaura, mitskoga bića koje je napola čovek, napola konj. U sastavu sazvežđa nalazi se zvezda najbliža Suncu, Proksima Kentauri, udaljena 4,29 svetlosnih godina. Ona je slabo vidljiv pratilac zvezde Alfa Kentaura (α Cen). U sazvežđu se nalaze još i sjajne zvezde Hadar (β Cen), Menkent (θ Cen), najveći zbijeno zvezdano jato Omega Kentaur (NGC 5139), spiralna galaksija NGC 4444, lentikularna galaksija NGC 5128 i drugo. [1]

Zvezde uredi

 
Položaj alfe, bete i Proksime (u crvenom rombu) Kentaura unutar sazvežđa

Najznačajnija zvezda Kentaura je tročlani sistem alfa Kentaura (Rigil, stopalo) koga čine binarni sistem alfa Kentaura A i B i sa njima gravitaciono vezan crveni patuljak Proksima Kentaura. Alfa Kentaura je zvezda najbliža Suncu, nalazi se na 4,37 svetlosnih godina, smatra se da je Proksima najbliža komponenta. Sa magnitudom -0,01, Rigil je četvrta najsjanija zvezda na nebu Zemlje.

Druga najsjajnija zvezda ovog sazvežđa (a deseta najsjajnija na nebu) je beta Kentaura (Agena, koleno, ili Hadar, tlo). U pitanju je trostruki sistem čija je primarna komponenta plavobeli džin. Nalazi se na oko 525 svetlosnih godina od Sunca a magnituda joj je 0,61.

Teta Kentaura (Menkent, rame) je treća najsjajnija zvezda Kentaura magnitude 2,06. Ovaj narandžasti džin se nalazi na oko 61 svetlosnu godinu od Sunca.

Objekti dubokog neba uredi

 
NGC 5139, najveće i najsjajnije globularno jato Mlečnog puta
 
NGC 5128, lentikularna galaksija u sazvežđu Kentaur
 
Planetarna maglina NGC 3918

NGC 5139 (omega Kentaura) je najsjanije i najveće globularno jato koje orbitira oko Mlečnog puta. Sadrži nekoliko miliona zvezda druge populacije, koje su u sredini jata toliko gusto raspoređene da se nalaze na svega 0,1 svetlosnu godinu jedna od druge. NGC 5139 je jedno od Zemlji najbližih globularnih jata. Tek Vilhelm Heršel je utvrdio da je u pitanju globularno jato, sve dotle se mislilo da je u pitanju zvezda, zato i nosi oznaku omega Kentaura.

NGC 5128 je lentikularna galaksija udaljena od Sunčevog sistema oko 14 miliona svetlosnih godina. U NGC 5128 su mahom ostale stare zvezde jer formiranja novih zvezda gotovo da i nema, ali ima novostvorenih zvezda u disku prašine koji okružuje galaksiju. Poznata još i kao Kentaur A, NGC 5128 je jedna od najbližih radio galaksija. U središtu ove galaksije se nalazi supermasivna crna rupa, odgovorna za X i radio zračenje.

NGC 3918 je svetla plava planetarna maglina koja u manjim teleskopima može da liči na Neptun.

Alfa Kentaur uredi

 
Poređenje veličina zvezda (s leva na desno): Sunce, Alfa Kentaura A, Alfa Kentaura B i Proksima Kentaura.

Alfa Kentaur (α Kentauri/α Cen, Rajdžil Kentaur, Toliman) je višestruka i najsjajnija zvezda južnog sazvežđa Kentaur, te treća najsjajnija zvezda na našem nebu, prividne magnitude – 0,27. Ne vidi se iz naših krajeva. Sazvežđe Kentaur vidljivo je od januara do jula, a kulminira tokom aprila i nije vidljivo sa severne hemisfere na zemljopisnim širinama većim od 30°. Alfa Kentaur je posle Sunca najbliža zvezda planeti Zemlji, ali i pored toga tek je peta po sjaju sa svojom prividnom magnitudom 0,06, a nalazi se na udaljenosti od 4,366 svetlosne godine od Zemlje. Koordinate Alfa Kentaura u sfernom nebeskom ekvatorskom koordinatnom sistemu su 14 sati i 36 minuta (rektascenzija) i -60°38' (deklinacija). Ova zvezda pripada spektralnoj klasi G2 (prema spektralnoj klasifikaciji), kao i Sunce.

Alfa Kentaur je trostruki zvezdani sistem zvezda najbližih Suncu. Alfa Kentaur A (prividne magnitude – 0,01) malo je veća i malo sjajnija od Sunca (površinske temperature 5 790 K), Alfa Kentaur B manja je od Sunca i manje sjajna (površinske temperature 5 260 K). One eliptično obilaze zajedničko središte mase (baricentar) s periodom od 80 godina. Treća je zvezda Proksima Kentauri (Alfa Kentaur C), crveni patuljak površinske temperature 3000 K, koji je od gravitacijskog središta para udaljen 13 000 astronomskih jedinica, a obilazi ga s periodom dužim od 100 000 godina.[2]

Proksima Kentaur uredi

Proksima Kentaur (lat. proxima: najbliža), Proksima Kentauri ili Alfa Kentaur Ć' je zvezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svetlosnih godina, prividne magnitude 11,05. Nalazi se u trojnom sistemu zvezde Alfa Kentaura. Crveni je patuljak mase oko 8 puta manje od Sunčeve, oko 7 puta manjega prečnika, oko 588 puta manjeg i bleskovito promenljivog sjaja (bljeskovita zvezda) i površinske temperature 3 042 K.[3] Proksima Kentaur b, Proksima Kentauri b (ponekad jednostavnije Proksima b) je ekstrasolarna planeta koja ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Kentaura, najbliže zvezde našem Suncu. Udaljena je oko 4,2 svetlosne godine (1,3 parsek) od Zemlje u sazvežđu Kentaur. To je najbliža poznata ekstrasolarna planeta, ali je mala mogućnost da je naseljena živim svetom.

Proksima Kentaur b uredi

 
Umetnički prikaz Proksima b (levo) i Proksima Kentauri (desno).
 
Dve svetle zvezde su (levo) Alfa Kentaur A i (desno) Alfa Kentaur B. Jedva vidljiva crvena zvezda u središtu crvenog kruga je Proksima Kentauri.

Proksima Kentaur b (ponekad jednostavnije Proksima b[4][5]) je ekstrasolarna planeta koja ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Kentaura, najbliže zvezde našem Suncu. Udaljena je oko 4,2 svetlosne godine (1,3 parsek) od Zemlje u sazvežđu Kentaur. To je najbliža poznata ekstrasolarna planeta, ali je mala mogućnost da je naseljena sa živim svetom. [6][7]

U Avgustu 2016, Evropska južna opservatorija je objavila da su otkrili tu planetu.[8][9][10] Veoma veliki teleskop ili VLT u suradnji s drugim institucijama nesumljivo su dokazali kako se oko nama najbliže zvezde (Proksima Kentaur) nalazi planet veoma slična Zemlji. Naučni rad o tome objavljen je u časopisu Nature od 25. avgusta 2016. Bile su potrebne 3 pune godine mukotrpnog rada od prvih nagoveštaja da bi se oko Proksime Kentaur nešto zanimljivo moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proksima b udaljena je od zvezde 7 miliona kilometara, a njena je masa 1,3 puta veća od Zemljine. Iako se ova cifre ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu svojstva Proksime Kentaura, dolazi se do činjenica kako se otkrivena planeta nalazi u nastanjivoj zoni.[11]

Relativna blizina planete naučnicima omogućava da je detaljnije istraže i otkriju ima li atmosferu i tečnu vodu, za koje se veruje da su neophodni za razvoj i održavanje života. Buduća istraživanja takođe bi mogla da utvrde ima li u atmosferi tragova hemijskih jedinjenja poput metana koji su rezultat životnih procesa, navodi se u članku objavljenom u časopisu Nature. Planeta koja je udaljena od Zemlje 4,2 svetlosne godine, odnosno oko 40 milijardi kilometara, najbliža je od oko 3 500 planeta koji su dosad otkrivene u drugim zvezdanim sistemima od 1995. Proksima b napravi krug oko svoje zvezde za samo 11 dana, u poređenju sa Zemljinom putanjom od 365 dana. To znači da je ta planeta puno bliža svojoj matičnoj zvezdi od Zemlje. Međutim Proksima Kentaur je puno manja i manje sjajna od Sunca, te je putanja planeta na pravoj udaljenosti kako bi se na njoj mogla održati tečna voda. Ipak, naučnici nisu sigurni može li se život razviti na planetima koji kruže oko zvezda klase crvenih patuljaka, poput Proksime Kentaura, jer se pretpostavlja da su takve planete na meti snažnog zračenja. Magnetno polje i atmosfera mogli bi zaštititi mogući život od tako snažnog zračenja, ali zasad nije poznato ima li Proksima b ijedno od toga. Do otkrića Proksime b, najbliža otkrivena planeta slična Zemlji bila je Vulf 1061c, koja kruži oko zvezde poznate pod imenom Vulf 1061, udaljene oko 13,8 svetlosnih godina.[12]

Omega Kentaur uredi

Omega Kentaur (NGC 5139) je najveće zbijeno zvezdano jato u Mlečnoj stazi. Otkrio ga je E. Hejli 1677. Nalazi se u sazvežđu Kentaur, udaljen je od Zemlje oko 16 000 svetlosnih godina, a prečnik mu je oko 150 svetlosnih godina. Sadrži 10 miliona zvezda koje su većinom starije, crvenije i manje mase od Sunca. To je jedan od najstarijih nebeskih tela u Mlečnoj stazi, star je gotovo kao i sam svemir. Smatra se da je Omega Kentaur jezgro patuljaste galaksije preostale nakon sudara s Mlečnom stazom.

Reference uredi

  1. ^ Centaur (Kentaur), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. ^ Alfa Centaura (Rigil Kentaurus, Toliman, α Centauri), [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  3. ^ Proksima Centaura (Proxima Centauri, Alfa Centaura C), [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  4. ^ „Earth-like planet discovered orbiting sun's neighbor”. CNN. 24. 8. 2016. Pristupljeno 24. 8. 2016. „A planet named Proxima b has been discovered orbiting the closest star to our sun. 
  5. ^ Davis, Nicola (24. 8. 2016). „Discovery of potentially Earth-like planet Proxima b raises hopes for life”. The Guardian. Pristupljeno 24. 8. 2016. 
  6. ^ Amos, Jonathan (24. 8. 2016). „Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet”. BBC News. Pristupljeno 25. 8. 2016. „Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. 
  7. ^ Ribas, Ignasi; Bolmont, Emeline; Selsis, Franck; et al. (25. 8. 2016). „The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present” (PDF). Astronomy & Astrophysics. Pristupljeno 28. 8. 2016. 
  8. ^ Planet Found in Habitable Zone Around Nearest Star, [4], 24 August 2016, European Southern Observatory, 24 August 2016
  9. ^ Found! Potentially Earth-Like Planet at Proxima Centauri Is Closest Ever, [5], 24 August 2016, Space.com,24 August 2016
  10. ^ Knapton, Sarah: Proxima b: Alien life could exist on 'second Earth' found orbiting our nearest star in Alpha Centauri system,[6],The Telegraph, Telegraph Media Group, 24 August 2016
  11. ^ Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde, [7] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. септембар 2016), autor Marino Tumpić, www.zvjezdarnica.com, 2016.
  12. ^ Planet sličan Zemlji otkriven u orbiti najbliže zvijezde Proxima Centauri, [8] Архивирано на сајту Wayback Machine (22. septembar 2016), www.direktno.hr/, 2016.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi