Kosta Stamenković
Kosta Stamenković (Leskovac, 3. oktobar 1893 — Šilovo, kod Lebana, 26. mart 1942) bio je komunistički revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
kosta stamenković | |
---|---|
![]() Kosta Stamenković | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. oktobar 1893. |
Mesto rođenja | Leskovac, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 26. mart 1942.48 god.) ( |
Mesto smrti | Šilovo, kod Lebana, Srbija |
Profesija | radnik |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1919. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 4. decembra 1949. |
Biografija
urediRođen je 3. oktobra 1893. godine u Leskovcu. Potiče iz siromašne radničke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Zbog lošeg materijalnog stanja njegove porodice, nije mogao da se dalje školuje, pa se zaposlio kao mlinski radnik. Radeći u mlinu 1926. izgubio je levu ruku.
Još kao šegrt uključio se u radnički pokret. Učestvovao je u štrajkovima i drugim akcijama radničkog pokreta u Leskovcu. Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je od njenog osnivanja 1919. godine. Bio je aktivan ne samo u Leskovcu nego i u drugim mestima južne Srbije, gde je radio na stvaranju prvih partijskih organizacija. Ubrzo je postao istaknuti organizator sindikata. Okupljao je omladinu u kulturno-umetničkom društvu „Abrašević“, čiji je bio predsednik, u radničkom sportskom klubu „Dubočica“ i drugim društvima i organizacijama
U periodu od 1903. do 1934. godine bio je član Mesnog komiteta KPJ u Leskovcu, a od 1934. i član Okružnog komiteta. Iako nije imala veze s Centralnim komitetom Komunističke partije Jugoslavije, leskovačka partijska organizacija je i u najtežim uslovima ilegalnog rada nastavila delatnost i uticaj na radnike. Preko leskovačke organizacije, Centralni komitet je uspostavio vezu s organizacijama u Makedoniji.
Kosta je bio veoma popularan i cenjen među radnicima. Organizovao je veliki broj štrajkova, tarifnih i drugih akcija radnika Leskovca, među kojima je, svakako, najznačajniji veliki štrajk tekstilnih radnika u Leskovcu, 1940. godine, podržan od svih radnika u gradu.
Na novembarskim izborima 1938. godine, Kosta je, na predlog Komunističke partije Jugoslavije, bio kandidat za poslanika Radničko-seljačke liste. Sredinom januara 1940. godine uhapšen je i deportovan u koncentracioni logor u Bileći. Posle izlaska iz logora, 1940. godine, izabran je za političkog sekretara Okružnog komiteta KPJ za Leskovac.
Na Petoj pokrajinskoj konferenciji KPJ za Srbiju, izabran je za člana Pokrajinskog komiteta i delegata za Petu zemaljsku konferenciju KPJ, na kojoj je izabran za člana Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije.
Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, Kosta je je radio na organizovanju i povezivanju partijskih organizacija i pripremanju oružane borbe u leskovačkom okrugu. U avgustu 1941. je napustio Leskovac i otišao na planinu Kukavicu, gde je formiran Leskovački partizanski odred, a Kosta je bio član njegovog Štaba.
Imao je istaknutu ulogu u organizovanju oslobodilačke borbe i širenju ustanka na jugu Srbije. Marta 1942. protiv partizanskih odreda na jugu Srbije, pokrenuta je snažna ofanziva. Okružni komitet KPJ i štabovi partizanskih odreda, u nemogućnosti da se frontalno suprotstave nadmoćnim snagama okupatora, odlučili su da se povuku u Jablanicu. Leskovački partizanski odred je, pod rukovodstvom Koste Stamenkovića, dao neprijatelju odlučni otpor, ali se i on morao povući u Jablanicu.
Oštre borbe s neprijteljem vođene su 25 i 26. marta 1942. godine. Četnici su u Popovačkoj šumi i u Šilovu kod Lebana, opkolili iznurene i slabo naoružane partizane. U borbi, većina boraca čete je izginula, a ranjenici zarobljeni i poubijani. Kosta je s nekoliko boraca dao odlučan otpor. Pošto su znali da se među preostalim borcima nalazi i Kosta, četnici su pokušali da ga uhvate živog.
Kosta se borio sve do poslednjeg metka. Kad su mu ostale još samo dve bombe, njegova kćerka Leposava bacila je jednu među četnike, a drugu je Kosta aktivirao. Poginuo je zajedno sa ćerkom Lepšom i partizankama Marom i Vericom.
Ukazom Predsedništva AVNOJ-a posthumno je 6. jula 1945. odlikovan Ordenom zasluga za narod prvog reda.[1] Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNR Jugoslavije 14. decembra 1949. proglašen je za narodnog heroja.[2]
Po njemu se zove OŠ „Kosta Stamenković“ Leskovac.
Galerija
uredi-
Spomenik Kosti Stamenkoviću u Leskovcu
Reference
uredi- ^ „Službeni list DFJ 90/45” (PDF). slvesnik.com.mk. 20. 11. 1945. str. 974.
- ^ Narodni heroji 2 1982.
Literatura
uredi- Zbornik narodnih heroja Jugoslavije. Beograd: Omladina. 1957. COBISS.SR 50964999
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239