Kukunjevac
Kukunjevac je naseljeno mesto u sastavu grada Lipika, u zapadnoj Slavoniji, Republika Hrvatska.
Kukunjevac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Požeško-slavonska |
Grad | Lipik |
Oblast | Zapadna Slavonija |
Stanovništvo | |
— 2011. | 233 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 26′ 39″ S; 17° 05′ 57″ I / 45.444282° S; 17.099242° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 146 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 34551 Kukunjevac |
Pozivni broj | +385 34 |
Registarska oznaka | DA |
Istorija
urediKukunjevac spada u najstarija srpska naselja - parohije u Pakračkoj dijecezi. To mesto postoji od 1336. godine[1], a naselili su ga Srbi, njih 12 porodica sa 200 duša, u vreme srpskog cara Dušana. Sagradili su crkvu u sredini starodrevnog groblja; oko crkve je oduvek bilo sahranjivanje. Na mestu te nekadašnje crkve ostalo je "crkvište", kao sveto mesto sa velikim kamenom, na mestu oltara. Narod je u 19. veku taj kamen nazivao "časna trpeza", verovatno zbog ranije namene. Nova crkva je podignuta na drugom mestu 1740-1745. godine, a u nju su unete vredne stvari iz srušenog hrama. Osvetio ju je 20, oktobra 1745. godine episkop Pakrački Sofronije Jovanović u spomen Sv. Prepodobne Paraskeve. Pravoslavno parohijsko zvanje je osnovano a tada se i matrikule vode od 1776. godine. Zaveo ih je pri pravoslavnoj crkvi Sv.Petke (Paraskeve) pop Sava Grubnić. Uz crkvu je 1825. godine podignut drveni toranj, kakav je bio i ranije. Novi treći po redu zvonik je od čvrstog materijala dograđen 1866. godine.[1]
Pravoslavni parosi u mestu su bili, pored prvog Grubnića (1776-1777), pop Sava Dedić (1777-1786), pop Petar Mihoković (1786-1787), pop Jovan Marić (1787-1805), pop Jakov Miljatović (1805), pop Jovan Lazić (1805-1809), pop Đorđe Vujić (1809-1812), prota Luka Marković (daruvsrki) (1812-1830), pop administrator Filip Mijačević (1830-1831), pop Antonije Marković (1831-1833), pop Đorđe Ratković (1833-1834), pop Jovan Stanojčić (1834-1849), pop Lazar Grbić (1849-1879), pop Dimitrije Babić (1879-1882) i pop Stanko Teodorović (1882-1896)...
Godine 1842. u Kukunjevcu je bilo 614 duša, 28 učenika. A 1896. godine ih je bilo: 1200 pravoslavaca i 78 učenika - učitelj je tada Đura Jovanović. U mestu je bilo i "inoveraca" - 150 stanovnika.[1] Bilo je to mesto 1885. godine u Novo-gradiškom izbornom srezu za crkveno-narodni sabor u Karlovcima. U njemu je u to vreme zapisano 508 pravoslavnih duša.[2]
Do nove teritorijalne organizacije u Hrvatskoj, nalazio se u sastavu bivše velike opštine Pakrac.
Hram Svete Petke – Kukunjevac (Slavonska eparhija)
Parohijski hram Svete Petke podignut je oko 1782. godine na temelju starije drvene crkve. Ikonostas hrama je oslikan 1896. godine.
Drugi svjetski rat
urediU toku Drugog svetskog rata hram je oštećen a u njemu je tada stradalo oko 700 ovdašnjih Srba. U crkvi u Kukunjevcu zatvoreno je oko 200 meštana. „Tu su ih najpre svukli, ostavili na njima samo gaće i košulju, i kada je pala noć sve ih poklali”.[3] Oštećen hram u poratnom periodu u celini je obnovljen, a u spomen genocida je nedaleko od njega podignut memorijalni centar.
U blizini crkve posle drugog svetskog rata izgrađen je spomenik za preko 800 streljanih meštana i interniranih Kozarčana i Slovenaca koje su mučki ubili pripadnici Luburićeve Ustaške bojne. Spomenik je delo vajara Stevana Luketića i izrađen je od nerđajućeg čelika. Skulptura je u obliku oktaedra, sa naglašenim vertikalama, koja simbolizuje stradanja i pogibiju stanovnika Kukunjevca.[4]
Rat u Hrvatskoj
urediZa vreme rata u Hrvatskoj, na pravoslavnom groblju u Kukunjevcu su hrvatske paravojne snage sahranile 19 Srba koji su ubijeni za vreme Masakra u Zapadnoj Slavoniji.[5]
Crkva i Memorijalni centar su minirani i potpuno uništeni 9. oktobra 1991. godine. Mine su postavile snage MUP-a Hrvatske.
Stanovništvo
urediNa popisu stanovništva 2011. godine, Kukunjevac je imao 233 stanovnika.[6]
Popis 1991.
urediNa popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Kukunjevac je imalo 1.082 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Reference
uredi- ^ a b v "Zastava", Novi Sad, 9. januar 1896. godine
- ^ "Zastava", Novi Sad, 1885. godine
- ^ Stranjaković 1991, str. 240.
- ^ Pakrac 1945-1975. Pakrac: Skupština općine Pakrac. 1978. str. 341.
- ^ „Skrivana tela 19 Srba pobijenih u Pakračkoj poljani”. blic.rs. Tanjug. Pristupljeno 5. 1. 2019.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 15. 6. 2014.
Spoljašnje veze
uredihttp://www.blic.rs/Vesti/Hronika/347337/Komemoracija-zrtvama-ustaskog-terora-u-Kukunjevcu