Lijež (franc. Liège, hol. Luik, nem. Lüttich, val. Lidje) je opština u Belgiji, u regionu Valonija, u pokrajini Lijež. Metropolitska oblast, uključujući spoljnu prigradsku zonu, pokriva površinu od 1.879 km² i imala je ukupan broj stanovnika od 749.110, 1. januara 2008. godine.[1][2]

Lijež
franc. Liège, hol. Luik
Panorama Liježa
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belgija
Region Valonija
PokrajinaLijež
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.195.968
 — gustina2.840,12 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 39′ 01″ S; 5° 34′ 00″ I / 50.6503333333° S; 5.56666666667° I / 50.6503333333; 5.56666666667
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina64 m
Površina69 km2
Lijež na karti Belgije
Lijež
Lijež
Lijež na karti Belgije
Poštanski broj4000, 4020
Pozivni broj04
Veb-sajt
www.liege.be

Nalazi se u dolini reke Meze, na ušću reke Urte, blizu istočne belgijske granice sa Nemačkom i Holandijom. Udaljen je 25 kilometara od Mastrihta i 40 kilometara od Ahena.

U Liježu postoje Univerzitet i druge visoke škole, sa ukupno 17.000 studenata, sedište katoličkog biskupa, pozorište, opera i druge ustanove kulture. Građani uglavnom govore francuski, a poznat je po velikoj zajednici Italijana, koji daju gradu mediteranski šarm.

Istorija uredi

U doba Rimskog carstva grad se nazivao Leodicum, što je verovatno poteklo od reči legija. Godine 717. grad se razvio u sedište biskupije, tako da je tokom srednjeg veka bio važan politički i kulturni centar.

Vladari grada su bili istovremeno biskupi i prinčevi. Grad je imao široku autonomiju. Lijež je imao najveću kupolu katedrale u celom Svetom rimskom carstvu. Tokom Francuske revolucije 1794, u naletu francuske antireligijski nastrojene vojske, spaljena je i opljačkana katedrala Svetog Lamberta, prvog biskupa Liježa. Sporazumom Napoleona i pape Pija VII raspuštena je biskupija. U XIX veku grad je postao važan centar za proizvodnju čelika.

Dvanaest gradskih tvrđava su izgrađene između 1888. i 1892. U oba svetska rata ovde su vođene kratkotrajne, ali intenzivne borbe.

Geografija uredi

Klima uredi

Uprkos svom položaju u unutrašnjosti, Lijež ima pomorsku klimu na koju utiču slabiji morski vetrovi koji potiču iz Golfske struje, koji putuju preko unutrašnjosti Belgije. Kao rezultat toga, Lijež ima veoma blage zime za svoju geografsku širinu i položaj u unutrašnjosti, posebno u poređenju sa oblastima na ruskom Dalekom istoku i frankofonskoj provinciji Kvebek. Leta su takođe umerena sa prosečnim temperaturama, koja su sličnim oblastima na severu kao u Skandinaviji. S obzirom da se nalazi u unutrašnjosti, Lijež ima relativno malo sezonsko zaostajanje u poređenju sa nekim drugim pomorskim klimama.

Klima Liježa (1991−2020 normale, ekstreme 1949−trenutno)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 15,3
(59,5)
20,0
(68)
24,4
(75,9)
28,9
(84)
32,8
(91)
34,9
(94,8)
39,5
(103,1)
36,1
(97)
33,3
(91,9)
26,3
(79,3)
21,3
(70,3)
16,1
(61)
39,5
(103,1)
Maksimum, °C (°F) 6,4
(43,5)
7,3
(45,1)
11,1
(52)
15,4
(59,7)
19,0
(66,2)
22,0
(71,6)
24,1
(75,4)
23,9
(75)
20,1
(68,2)
15,4
(59,7)
10,2
(50,4)
6,8
(44,2)
15,2
(59,4)
Prosek, °C (°F) 3,7
(38,7)
4,2
(39,6)
7,1
(44,8)
10,4
(50,7)
14,2
(57,6)
17,3
(63,1)
19,3
(66,7)
19,0
(66,2)
15,6
(60,1)
11,7
(53,1)
7,4
(45,3)
4,4
(39,9)
11,2
(52,2)
Minimum, °C (°F) 1,1
(34)
1,1
(34)
3,1
(37,6)
5,5
(41,9)
9,4
(48,9)
12,5
(54,5)
14,5
(58,1)
14,1
(57,4)
11,1
(52)
8,0
(46,4)
4,5
(40,1)
2,0
(35,6)
7,2
(45)
Apsolutni minimum, °C (°F) −19,8
(−3,6)
−18,8
(−1,8)
−16,7
(1,9)
−5,8
(21,6)
−1,7
(28,9)
1,2
(34,2)
2,7
(36,9)
4,5
(40,1)
0,0
(32)
−4,8
(23,4)
−8,9
(16)
−16,1
(3)
−19,8
(−3,6)
Količina padavina, mm (in) 72,2
(2,843)
65,9
(2,594)
60,1
(2,366)
52,7
(2,075)
67,7
(2,665)
78,6
(3,094)
78,9
(3,106)
85,2
(3,354)
67,5
(2,657)
67,4
(2,654)
68,3
(2,689)
89,1
(3,508)
853,7
(33,61)
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) 13,3 12,2 11,7 9,5 10,7 11,0 10,8 10,7 9,9 11,1 12,7 15,3 138,8
Sunčani sati — mesečni prosek 61 79 130 181 203 208 214 204 159 116 67 49 1.670
Izvor #1: Royal Meteorological Institute[3]
Izvor #2: Extremes[4]

Stanovništvo uredi

Prema proceni, u opštini je 1. januara 2015. živelo 195.968 stanovnika.

Demografija
1984.2000.2010.2015.
203065185639192504195968


Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ Statistics Belgium; Population de droit par commune au 1 janvier 2008 (excel-file) Arhivirano 26 januar 2009 na sajtu Wayback Machine Population of all municipalities in Belgium on 1 January 2008. Retrieved on 2008-10-19.
  2. ^ Statistics Belgium; De Belgische Stadsgewesten 2001 (pdf-file) Arhivirano 29 oktobar 2008 na sajtu Wayback Machine Definitions of metropolitan areas in Belgium. The metropolitan area of Liège is divided into three levels. First, the central agglomeration (agglomeratie) with 480,513 inhabitants (1 January 2008). Adding the closest surroundings (banlieue) gives a total of 641,591. And, including the outer commuter zone (forensenwoonzone) the population is 810,983. Retrieved on 2008-10-19.
  3. ^ „Luchttemperatuur en neerslag Referentieperiode: 1991-2020” (PDF) (na jeziku: holandski). Royal Meteorological Institute. Pristupljeno 24. 8. 2022. 
  4. ^ „Temperature estreme in Liège”. Temperature Estreme in Toscana (na jeziku: italijanski). Temperature estreme in Liège. Pristupljeno 24. 8. 2022. 

Spoljašnje veze uredi