Malaja Višera
Valdaj (rus. Малая Вишера) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severnom delu Novgorodske oblasti, na području Malovišerskog rejona čiji je ujedno i administrativni centar.
Malaja Višera Malaя Višera | |
---|---|
Malovišerska železnička stanica noću | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | ![]() |
Rejon | Malovišerski rejon |
Osnovan | 1843. |
Status grada | 1921. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 11.789 |
— gustina | 406,52 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 58° 51′ 00″ S; 32° 13′ 00″ I / 58.85° S; 32.216667° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 65 m |
Površina | 29 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 174260, 174262 |
Pozivni broj | (+7) 81660 |
Registarska oznaka | 53 |
OKATO kod | 49 220 501 |
OKTMO kod | 49 620 101 001 |
Veb-sajt | |
www.mvadm.ru/ |
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. u gradu je živelo 11.789 stanovnika.
Geografija
urediGrad Mala Višera nalazi se u severnom delu Novgorodske oblasti, u severoistočnom delu Priiljmenjske nizije. Kroz grad protiče reka Mala Višerka (pritoka Višere i deo basena Volhova) po kojoj je i samo naselje dobilo ime.
Grad se nalazi na oko 162 km jugoistočno od Sankt Peterburga, odnosno na oko 488 km severozapadno od Moskve.
Istorija
urediNaselje Mala Višera osnovano je 1843. kao železnička stanica na deonici pruge koja je povezivala Moskvu sa Sankt Peterburgom (pruga puštena u rad 1851. godine).
U periodu između 1918. i 1927. Mala Višera je bila administrativnim centrom tadašnjeg Malovišerskog okruga Novogordske gubernije. Status drugostepenog grada dobija 1921. godine.
Grad je bio pod nemačkom okupacijom u periodu od 24. oktobra 1941. do 20. novembra iste godine kada su ga oslobodile jedinice 111. i 259. pešadijske divizije 52. armije.
Zanimljivo je da je 5. februara 1874. u Maloj Višeri boravio austrougarski car Franjo Josif zajedno sa ruskim imperatorom Aleksandrom II Romanovim.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 12.461 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 11.789 stanovnika.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
17.620 | 16.109 | 15.381 | 15.724 | 15.647[2] | 14.182[3] | 12.461[4] | 11.789 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi