Mihael Helmut Rot (nem. Michael Helmut Roth; Heringen, 24. avgust 1970) nemački je političar. Od 27. septembra 1998. obavlja funkciju narodnog poslanika Bundestaga. Član je Socijaldemokratske partije Nemačke.[1]

Mihael Rot
Rot (2019)
Lični podaci
Puno imeMihael Helmut Rot
Datum rođenja(1970-08-24)24. avgust 1970.(53 god.)
Mesto rođenjaHeringen, Hesen, Zapadna Nemačka
UniverzitetGeteov univerzitet u Frankfurtu
Porodica
PartnerMajkl Klopner (2012—danas)
Politička karijera
Politička
stranka
Socijaldemokratska partija Nemačke
Predsednik odbora Bundestaga za spoljne poslove
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 15. decembra 2021.
PrethodnikNorbert Retgen
Državni ministar za Evropu
17. decembar 2013 — 8. decembar 2021.
PrethodnikMihael Georg Link
NaslednikAna Lurman
Narodni poslanik Bundestaga
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 26. oktobra 1998.
PrethodnikBertold Vitih

Biografija uredi

Rođen je 24. avgusta 1970. godine u Heringenu, u tadašnjoj Zapadnoj Nemačkoj. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu, a nakon odsluženja nevojne državne službe, počeo je da studira politikologiju, javno pravo, sociologiju i nemački jezik i književnost na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu. Bio je stipendista Fondacije Fridrih Ebert, a 1997. je diplomirao politikologiju. Izjašnjava se kao gej.

Kontroverze uredi

Godine 2020. kritikovao je Mađarsku i Poljsku zbog navodne „erozije demokratije” i takođe rekao da je jedan aspekt koji je „doveo do slučaja protiv Mađarske po Članu 7 bio rasprostranjeni antisemitizam u Mađarskoj”. Kao odgovor, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je pozvao nemačkog ambasadora na sastanak da objasni ove primedbe.[2]

Više posmatrača ga je optužilo za širenje srbofobije, a izjavio je da se protivi uspostavljanju „Republike Srpske 2 na Kosovu[a] misleći na Zajednicu srpskih opština, kao i da ideja Velike Srbije destabilizuje Republiku Kosovo i Bosnu i Hercegovinu. Takođe je bio jedan od potpisnika pisma više desetina evropskih i američkih parlamentaraca zvaničnicima SAD, Evrope i Ujedinjenog Kraljevstva u kome je zahtevano preispitivanje politike prema Republici Kosovo i Srbiji, zahtevajući od njih da budu stroži prema Srbiji i blagonakloni prema Kosovu. Srbe je nazvao „brutalnom ruljom”, a predsednika Srbije Aleksandra Vučića optužio da je odgovoran za napad Srba na KFOR.[3] Vučić je izjavio da je „sve što je [Rot] radio bilo upereno protiv dijaloga [Beograda i Prištine] i Srbije”.[4]

Više posmatrača ocenilo je da je Rot lobista kog finansiraju Albanci,[5] dok je sam Rot u martu 2024. kritikovao zvaničnike SAD koji su naveli da Republika Kosovo mora formirati Zajednicu srpskih opština i rešiti pitanje eksproprijacije zemljišta na severu ukoliko želi da uđe u Savet Evrope, na šta je Rot izjavio da su ovi uslovi „nepravedni”.[6]

Napomene uredi

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi