Našice su grad u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji. Prema rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 16.224 stanovnika, a u samom naselju je živelo 7.888 stanovnika.[1]

Našice
Dvorac grofova Pejačević
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.7.888
Aglomeracija (2011.)16.224
Geografske karakteristike
Koordinate45° 29′ 27″ S; 18° 05′ 38″ I / 45.49075° S; 18.09382° I / 45.49075; 18.09382
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Našice na karti Hrvatske
Našice
Našice
Našice na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikJosip Miletić (HDZ)
Poštanski broj31500
Pozivni broj+385 31
Registarska oznakaNA

Istorija uredi

Sreski sud u Našicama je formiran 1850. godine. Kada je 1894. godine tekla akcija za skupljanje priloga za podizanje spomenika Mitropolitu Stratimiroviću, prilog od 12 f. je dao Kosta Nović sudija iz Našica.[2]

U mestu je tokom 19. veka održavan godišnji vašar nekoliko puta. Prvo je (1827) bilo dva termina: 13. jun i 15. avgust, pa uskoro bilo četiri termina (1831): 10. marta, 13. juna, 15. avgusta i 30. novembra.[3]

Za vreme Drugog svetskog rata ustaše su ubile paroha našičkog Georgija Bogića (Sveštenomučenika Đorđa). Mladi paroh Bogić je došao u parohiju Našice 1940. godine. Ubili su po naredbi katoličkog fratra fra Sidonija Šolca, našički mlekar Feliks Lahner sa dvojicom ustaša.[4]

Stanovništvo uredi

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, grad Našice (naseljeno mesto) imao je 8.235 stanovnika. Prema popisu iz 2001. Našice su imale 17.320 stanovnika.

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Našice je imalo 8.235 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
6.816 82,76%
Srbi
  
734 8,91%
Jugosloveni
  
260 3,15%
Slovaci
  
69 0,83%
Albanci
  
27 0,32%
Mađari
  
25 0,30%
Makedonci
  
25 0,30%
Muslimani
  
23 0,27%
Slovenci
  
11 0,13%
Crnogorci
  
10 0,12%
Nemci
  
4 0,04%
Poljaci
  
2 0,02%
Česi
  
2 0,02%
Romi
  
1 0,01%
Rusi
  
1 0,01%
Rusini
  
1 0,01%
Turci
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
ostali
  
1 0,01%
neopredeljeni
  
128 1,55%
region. opr.
  
18 0,21%
nepoznato
  
75 0,91%
ukupno: 8.235

Reference uredi

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 12. 3. 2017. 
  2. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894.
  3. ^ "Serbska pčela", Budim 1831-1841.
  4. ^ Milan Bulajić: "Ustaški zločini genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986. godine", Beograd 1988.

Literatura uredi

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze uredi