Nađa Regin (Niš, 2. decembar 1931London, 6. april 2019) bila je jugoslovenska i srpska glumica, najpoznatija po ulogama u britanskim filmovima i TV programima šezdesetih godina 20. veka. Diplomirala je na Akademiji dramskih umetnosti u Beogradu i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Filmsku karijeru je započela u SFRJ pod imenom Nađa Poderegin, nakon čega je glumila u nekoliko filmova u Zapadnoj Nemačkoj, pre nego što se trajno nastanila u Velikoj Britaniji. Najpoznatije uloge su u dva filma iz serijala o Džejmsu Bondu: Iz Rusije s ljubavlju, kao ljubavnica Kerima Beja, i po maloj ulozi u filmu Goldfinger. Glumila je u televizijskim serijama: Svetac (The Saint), Osvetnici (The Avengers) i Opasan čovek (The Danger Man).

Nađa Regin
Lični podaci
Puno imeNadežda - Nađa Poderegin
Druga imenaNađa Poderegin, Nađa Regin
Datum rođenja(1931-12-02)2. decembar 1931.
Mesto rođenjaNiš, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti6. april 2019.(2019-04-06) (87 god.)
Mesto smrtiLondon, Ujedinjeno Kraljevstvo
Rad
Bitna ulogaBond devojka
Veza do IMDb-a

Biografija uredi

Rođena je kao Nadežda - Nađa Poderegin u Nišu, 1931. godine. Majka joj je bila Milka Bajić Poderegin, profesor srpskog jezika i književnosti, rodom iz Pljevalja. Njen otac, Ignjatije Poderegin, takođe inženjer agronomije,[1] bio je poreklom Rus. Milka i Ignjatije upoznali su se u pljevaljskoj gimnaziji, gde su oboje radili kao profesori. Venčali su se 1928. godine. U braku su imali dve đerke, Nađu i njenu sestru Jelenu - Ljolju. Iz pljevaljske gimnazije bračni par Poderegin odlazi na službovanje u Prokuplje, pa u Kraljevo, gde ih 1941. godine zatiče izbijanje Drugog svetskog rata u Jugoslaviji. Nađin otac stradao je tokom Streljanja u Kraljevu, kada nije hteo da napusti svoje učenike i zajedno sa njima je otišao na strelište. Posle ove tragedije Nađa se sa majkom i sestrom seli u Požarevac. Nađina majka odbila je da radi pod okupatorskim vlastima i aktivno je pomagala Narodnooslobodilački pokret. Posle završetka rata dobila je posao profesora srpskog jezika i književnosti u Beogradu, pa se porodica seli u glavni grad.[2] Sredinom pedesetih godina sestre Poderegin, Nađa i Ljolja, važile su za beogradske lepotice.[1]

Ljubav prema glumi Nađa je iskazivala još kao mala devojčica. Svoje prve glumačke korake napravila je već sa sedam godina, kada je u Kraljevu, gde je provela detinjstvo, nastupala na priredbama za decu. Preselivši se u Beograd, pohađala je časove baleta.

U Beogradu je Nađa Regin završila Sedmu žensku gimnaziju, a zatim i dva fakulteta:[3] Glumačku akademiju i Filozofski fakultet. Na akademiji je bila u klasi profesora Jože Rutića i asistenta Branka Pleše, zajedno sa Pavlom Minčićem, Dejanom Čavićem, Cigom Jerinićem, Jelenom Jovanović-Žigon, Petrom Banićevićem i još tridesetak studenata. Diplomirala je 20. maja 1954. godine ulogom Anke, u predstavi Ljubavnici nepoznatog autora iz 16. veka, u Beogradskom dramskom pozorištu.[1]

Glumačku karijeru započela je još na studijama, da bi početkom 60-ih debitovala i u inostranstvu, gde je nastavila da igra u mnogim filmovima i serijama. Do završetka karijere snimila je čak 40 naslova u Engleskoj i Nemačkoj.[4] U Srbiji je bila poznata pod imenom Nađa Poderegin.[3]

U Kanu je srela svog budućeg supruga Majkla Šrajbera, londonskog industrijalca, sa kojim je dobila kćerku Tanju. Njena sestra Ljolja udala se za Holanđanina sa kojim je dobila sina Andreja. Kasnije su se obe razvele i nastavile da žive u Londonu.[1]

Nađa se oprobala i kao izdavač, a pred kraj života i kao pisac. Sa sestrom Ljoljom, koja je bila profesor slavistike, 1980. godine osnovala je izdavačku kuću Haniglen pablišing (Honeyglen Publishing). Ova izdavačka kuća objavljivala je uglavnom biografije i lepu književnost. Među njihovim izdanjima je i engleski prevod romana Svitanje, koji je napisala njihova majka Milka Bajić Poderegin.[5] Početkom devedesetih godina 20. veka izdavačka kuća Haniglen pablišing učestvovala je i na Sajmu knjiga u Beogradu.[1] Godine 2016. objavila je roman Žrtve i budale (The Victims and The Fools).[6]

Nađa Regin umrla je 6. aprila 2019. godine u Londonu.[7] Od nje se na Tviteru oprostio i čuveni Šon Koneri rečima: „Veoma nam je žao što saznajemo da je, u 87. godini života, preminula Nađa Regin. Nađa se pojavila u dva filma o Bondu, IZ RUSIJE SA LjUBAVLjU i GOLDFINGER. Naše misli su u ovom tužnom trenutku sa njenom porodicom i prijateljima.”[4]

Glumačka karijera uredi

Glumačku karijeru Nađa je započela još kao student, 1949. godine. Debitovala je u domaćem ostvarenju Priča o fabrici, režisera Vladimira Pogačića. Tokom studija Nađa je snimila još dva filma: Čudotvorni mač i Frosina, oba u režiji Vojislava Nanovića. Po diplomiranju snima Ešalon doktora M. u režiji Žike Mitrovića i koprodukcijski film Kuća na obali, režisera Boška Kosanovića.

Svoju karijeru u inostranstvu Nađa je započela 1963. godine, ulogom u drugom nastavku avantura Džejmsa Bonda - Iz Rusije s ljubavlju, ulogom devojke negativca Karima, dok je naredne godine, u trećem nastavku - Goldfinger, ulogom Bonite postala i jedna od Bondovih devojaka. Saradnja sa glumcem Šonom Konerijem otvorila joj je širom vrata u svetu glume. Glumila je i u televizijskim serijama Svetac, sa Rodžerom Murom, Osvetnici i Opasan čovek.[4]

Književni rad uredi

Krajem šezdesetih Nađa Regin se povukla sa scene. Penziju je stekla radeći kao scenarista na Bi-Bi-Si-ju.[4] Pisanje je bilo važno za Nađu. Dovršila je roman „Svitanje”, koji je njena majka Milka ostavila nezavršen u rukopisu. Pisala je prema beleškama koje su ostale za Milkom posle njene smrti, 1971. godine je iza nje ostavila nepotpun rukopis za prvi roman kad je umrla 1971. Rad na završetku ovog romana smatrala je „najvažnijim delom koje je ikad uradila”.[5]

Godine 2016. objavila je i sopstveni roman Žrtve i budale, pod imenom Nađa Regin. Reč je o burnoj, ratom razorenoj romansi između idealističkog pesnika Marka Bozdana i lepe plesačice Marije Marić.[8] Radnja romana odvija se tokom kratkog ponovnog susreta glavnih junaka u Londonu. Priča se zasniva na kontrastima života u Engleskoj i Jugoslaviji sedamdesetih godina 20. veka, proizašlih iz političkih okolnosti nastalih posle Drugog svetskog rata.[6]

Zanimljivosti uredi

Nađa Poderegin je kao gimnazijalka bila hapšena „po pitanju Rezolucije IB-a”. U pritvoru je provela nekoliko meseci, jer je rasturala letke „antirevolucionarne sadržine”. Na letku je pisalo da je „Tito izdao ciljeve komunizma, jer je počeo da skuplja automobile kao igračke”. Pričalo se da je grupu koju su činili Nađa, Leposava Milošević, kasnije udata za pisca Antonija Isakovića, i Milana Ilić neko prijavio Udbi, ali se nikada nije saznalo ko.

U vreme NATO agresije na SR Jugoslaviju, 1999. godine, Nađa i Ljolja organizovale su proteste u Londonu.[1]

Filmografija uredi

Filmovi uredi

Godina Naslov Originalni naslov uloga Režija
1949 Priča o fabrici - tekstilna radnica Vladimir Pogačić
1950 Čudotvorni mač - - Vojislav Nanović
1952 Frosina - - Vojislav Nanović
1954 Kuća na obali Das Haus an der Küste Marina Boško Kosanović
1954 Priča o ginekologu Roman eines Frauenarztes Nina bertens Falk Harnak (Falk Harnack)
1955 Ešalon doktora M. - Hatidža Žika Mitrović
1955 Moja tiha dolina Du mein stilles Tal Rita Leonart Stekel (Leonard Steckel)
1955 Der Frontgockel Klodet, francuska devojka Ferdinand Dorfler (Ferdinand Dörfler)
1957 Čovek bez tela The Man Without a Body Odet Verne Čarls Saunders i V. Li Vajlder (Charles Saunders, W. Lee Wilder)
1957 Seoska supruga Die Unschuld vom Lande Lolo Rudolf Šindler (Rudolf Schündler)
1957 Doviđenja, Franciska Auf Wiedersehen, Franziska Helen Filips Volfgang Libenaner (Wolfgang Liebeneiner)
1957 Sve će biti u redu Es wird alles wieder gut Lusila Koleti, umetnica Geza von Bolvari (Géza von Bolváry)
1959 Nemojte paničiti! Don't Panic Chaps! Elza Džordž Polok (George Pollock)
1960 Nikada se nećemo deliti Wir wollen niemals auseinandergehn Livija Harald Rajnl (Harald Reinl)
1961 Na Kapriju moraš biti plavuša Blond muß man sein auf Capri Helga vagner Volfgang Šlajf Wolfgang Schleif)
1962 Broj šest Number Six Nadia Lajven Robert Tronson (Robert Tronson)
1962 Solo za Sparoa Solo for Sparrow gospođa Rejnolds Gordon Fleming (Gordon Flemyng)
1962 Krzneni okovratnik The Fur Collar Mari Ležun Lorens Hantington (Lawrence Huntington)
1963 Strenglhold Stranglehold Lili Lorens Hantington
1963 Iz Rusije s ljubavlju From Russia with Love Karimova devojka Terens Jang (Terence Young)
1964 Goldfinger Goldfinger Bonita Gaj Hamilton (Guy Hamilton)
1964 Pad Downfall Suzan Krosli Džon luelin Moksi (John Llewellyn Moxey)
1964 Begunac Runaway Laura Kosovič Džon O'Šej (John O'Shea)

Televizija uredi

Godina Naslov Uloga Napomene
1958 Avanture Viljema Tela (The Adventures of William Tell) Madlena epizoda The Bride
1959 Nevidljivi čovek (The Invisible Man) princeza Taima epizoda Man in Power
1959 Rendezvous) Meri Darvin epizoda Murder in Berkeley Square
1960 ITV TV pozorište (ITV Television Playhouse) Estel epizoda Once a Crook
1961 Međunarodni detektiv (International Detective) Nora galovej epizoda The Anthony Case
1961 Opasan čovek (Danger Man) Melina epizoda Find and Destroy
1961 Megre (Maigret) Marija epizoda The Winning Ticket
1962 Parbottle Speaking Zuhra Glavna uloga
1962 Braća po zakonu (Brothers in Law) Nina Zofani epizoda Special Examiner
1962 Ričard Lavlje srce (Richard the Lionheart) Širin epizoda The Lord of Kerak
1962 Još šest Džimovih lica (Six More Faces of Jim) - epizoda The Face of Wisdom
1963 Šou Benija Hila (The Benny Hill Show) Ruskinja epizoda The Vanishing man
1963 Nula jedan (Zero One) Didi Druson epizoda The Creators
1963 Čovek sveta (Man of the World) Marija epizoda In the Picture
1963 Krejn (Crane) Marija Kortez epizoda The Golden Attraction
1964 Opasan čovek (Danger Man) Ira epizoda The Professionals
1965 Leteći labud (The Flying Swan) Tanja Sajks epizoda Company Property
1965 Riviera Police Lisa epizoda The Lucky One Was the Snake
1965 Treći čovek (The Third Man) Aldrina epizoda Members Only 1. i 2. deo
1966 Lažljivci (The Liars) Madam Moraldi epizoda 1.1
1966 Priče sa Dunava (Donaugeschichten) - epizoda W. M. und die Diplomatie
1966 Čovek u sobi 17 (The Man in Room 17) Roksana Polinesku epizoda The Catacombs
1967 Svetac (The Saint) Lusil Legrand epizoda The Art Collectors
1967 Armchair Theatre Ilena Davos epizoda Reason for Sale
1967 Smrt se dešava drugim ljudima (Death happens to other people) Betina TV film
1967-1968 Smešno pozorište (Comedy Playhouse) služavka Smirna / Frederika Duval epizoda The Old Campaigner and Stiff Upped Lip
1968 Svet čistača plaže (The World of Beachcomber) - epizoda 1.4 i 1.6
1968 Dixon of Dock Green gospođa Grin epizoda Ania

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ Mujezinović, Ferid (15. 9. 2006). „Buntovnica s razlogom”. Politika. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  2. ^ Bojović, Vojkan (8. 3. 2014). „08.03. 1971. godine umrla Milka Bajić Poderegin”. PVportal.me. Arhivirano iz originala 01. 11. 2019. g. Pristupljeno 1. 11. 2019. 
  3. ^ a b Smiljković, Marko (10. 12. 2013). „Nišlijka iz "Džejmsa Bonda" u gradu nema ni sokak”. Niške vesti. Pristupljeno 1. 11. 2019. 
  4. ^ a b v g „Preminula lepotica iz Niša: Glumila u drugom nastavku Bonda i prešla po "trnju" do zvezda”. b92. 8. 4. 2019. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  5. ^ a b Manby, Christine (22. 4. 2019). „Nadja Regin: Serbian actor who found fame alongside Sean Connery in From Russia With Love and Goldfinger”. The Independent. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  6. ^ a b Poderegin, Nadja (2016). The Victims and The Fools (na jeziku: engleski). BearManor Media. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  7. ^ „Preminula Nađa Regin, Bondova glumica iz Srbije”. Politika. 8. 4. 2019. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  8. ^ „Ko je bila srpska zavodnica iz Bonda?”. MONDO. MONDO, Inc. Pristupljeno 2. 11. 2019. 

Spoljašnje veze uredi