Opština Pljevlja

општина Црне Горе

Opština Pljevlja nalazi se na krajnjem severu Crne Gore, u planinskom predelu reka Tare i Lima, na tromeđi sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Površina opštine iznosi 1346 km² i druga je po veličini u Republici Crnoj Gori. Prema rezultatima popisa iz 2023. godine imala je 24.134 stanovnika.[1]

Pljevlja
Grb
Administrativni podaci
Država Crna Gora
Stanovništvo
 — 2023.Pad 24.134
 — gustina22/km²/km2
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Površina1.346 km² km2
Položaj {{{ime genitiv}}}
Ostali podaci
Predsednik opštineDario Vraneš (NSD) ()
Pozivni broj052
Registarska oznakaPV
Veb-sajtOpština Pljevlja

Geografske koordinate opštine su: 43 stepena i 21 minut SGŠ i 19 stepeni i 21 minut IGD. Područje opštine Pljevlja, svojim ovalno izduženim oblikom, dinarskim pravcem pružanja, prostire se u dužini od 60 km i u prosječnoj širini od oko 25 km. visinske razlike su veoma velike, čak i preko 1700 m, a prosječna nadmorska visina kreće se između 1000 i 1200 m. Veći dio opštine čine planinski masivi Ljubišnje, Kovača, Čemerna i Jabuke.

Pljevaljska kotlina spada u red viših sa srednjom nadmorskom visinom od 770 m. sam grad smešten je u njoj, omeđenoj sa svih strana brdima Golubinja, Maljevac, Bogiševac i Balibegovo brdo. Leži na tri reke: Breznici, Ćehotini (u lokalnom slengu često se čuje i naziv "Ćotina") i Vezišnici. Prostire se pravcem severozapad - jugozapad. Prostor pod gradskim naseljem dug je oko tri, a širok nešto više od hiljadu metara.

Područje pljevaljske Opštine ima uglavnom umereno kontinentalnu klimu sa odlikama ublažene planinske, čiji uticaj se ogleda u ekstremno niskim temperaturama, zbog čega Pljevlja spadaju u red najhladnijih mesta u Crnoj Gori. Pljevlja su grad sa najvećom oblačnošću u Crnoj Gori. Oko 70% dana u godini je bez vetra, a oko 200 dana je sa maglom.

Naseljena mesta

uredi

U opštini se nalazi 159 naselja. Neka naseljena mesta su novim zakonom o teritorijalnoj organizaciji dobila nova imena: Kovači, Židovići i Horevina su sada Kovač, Židovici i Orevine[2].

Stanovništvo

uredi

Nacionalni sastav stanovništva opštine po popisu 2023. godine

uredi
Nacionalni sastav (sa udelom preko 1%)‍
Srbi
  
16.027 66,41%
Crnogorci
  
4.378 18,14%
Bošnjaci
  
1.765 7,31%
Muslimani
  
797 3,90%
ostali
  
377 1,56%
neizjašnjeni
  
691 2,68%
ukupno: 24.134

Nacionalni sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine

uredi
Nacionalni sastav (sa udelom preko 1%)‍
Srbi
  
17.569 57,07%
Crnogorci
  
7.494 24,34%
Bošnjaci
  
2.128 6,91%
Muslimani
  
1.739 5,65%
ostali
  
408 1,33%
neizjašnjeni
  
1.448 4,70%
ukupno: 30.786

Verski sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine

uredi
Verski sastav (sa udelom preko 1%)‍
Pravoslavci
  
24.346 79,08%
Muslimani
  
5.039 16,37%
ateisti i agnostici
  
129 0,42%
ostali
  
506 1,64%
neizjašnjeni
  
766 2,49%

Jezički sastav stanovništva opštine po popisu 2023. godine

uredi
Jezički sastav (sa udelom preko 1%)‍
Srpski jezik
  
17.599 72,92%
Crnogorski jezik
  
4.290 17,78%
Bošnjački jezik
  
972 4,03%
Srpsko-hrvatski
  
349 1,45%
ostali
  
502 2,08%
neizjašnjeni
  
419 1,74%

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, 2023. godine” (PDF). monstat.org. Pristupljeno 29. 1. 2023. 
  2. ^ Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.[mrtva veza] Sl. list Crne Gore 54/2011

Spoljašnje veze

uredi