Opština Pljevlja
Opština Pljevlja nalazi se na krajnjem severu Crne Gore, u planinskom predelu reka Tare i Lima, na tromeđi sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Površina opštine iznosi 1346 km² i treća je po veličini u Republici Crnoj Gori. Prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2023. godine imala je 24.542 stanovnika.[1]
Pljevlja | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | ![]() |
Gustina naseljenosti | 22/km² st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Površina | 1.346 km² km2 |
Ostali podaci | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Predsednik opštine | Dario Vraneš (NSD) |
Pozivni broj | 052 |
Registarska oznaka | PV |
Veb-sajt | Opština Pljevlja |
Geografske koordinate opštine su: 43 stepena i 21 minut SGŠ i 19 stepeni i 21 minut IGD. Područje opštine Pljevlja, svojim ovalno izduženim oblikom, dinarskim pravcem pružanja, prostire se u dužini od 60 km i u prosječnoj širini od oko 25 km. visinske razlike su veoma velike, čak i preko 1700 m, a prosječna nadmorska visina kreće se između 1000 i 1200 m. Veći dio opštine čine planinski masivi Ljubišnje, Kovača, Čemerna i Jabuke.
Pljevaljska kotlina spada u red viših sa srednjom nadmorskom visinom od 770 m. sam grad smešten je u njoj, omeđenoj sa svih strana brdima Golubinja, Maljevac, Bogiševac i Balibegovo brdo. Leži na tri reke: Breznici, Ćehotini (u lokalnom slengu često se čuje i naziv "Ćotina") i Vezišnici. Prostire se pravcem severozapad - jugozapad. Prostor pod gradskim naseljem dug je oko tri, a širok nešto više od hiljadu metara.
Područje pljevaljske Opštine ima uglavnom umereno kontinentalnu klimu sa odlikama ublažene planinske, čiji uticaj se ogleda u ekstremno niskim temperaturama, zbog čega Pljevlja spadaju u red najhladnijih mesta u Crnoj Gori. Pljevlja su grad sa najvećom oblačnošću u Crnoj Gori. Oko 70% dana u godini je bez vetra, a oko 200 dana je sa maglom.
Naseljena mesta
urediU opštini se nalazi 159 naselja. Neka naseljena mesta su novim zakonom o teritorijalnoj organizaciji dobila nova imena: Kovači, Židovići i Horevina su sada Kovač, Židovici i Orevine[2].
Demografija
urediPrema popisu iz 1991. godine stanovništvo su činili:
- Crnogorci (55,35%),
- Srbi (24,23%),
- Muslimani (17,59%).
Prema popisu iz 2003. godine stanovništvo su činili:
- Srbi (60,11%),
- Crnogorci (21,52%),
- Muslimani (8,14%),
- Bošnjaci (5,21%).
Stanovništvo
urediPrema popisu iz 2011. godine opština ima 30.786 stanovnika.
Nacionalni sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine
urediVerski sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine
urediJezički sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine
urediVidi još
urediReference
uredi- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini” (PDF). monstat.org. Pristupljeno 29. 1. 2023.
- ^ Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.[mrtva veza] Sl. list Crne Gore 54/2011