Padej (mađ. Padé) je naselje u opštini Čoka, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2376 stanovnika.

Padej
Pravoslavna Crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobanatski
OpštinaČoka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.376
 — gustina30/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 49′ 27″ S; 20° 09′ 42″ I / 45.82425° S; 20.16158° I / 45.82425; 20.16158
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina82 m
Površina78,3 km2
Padej na karti Srbije
Padej
Padej
Padej na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23325
Pozivni broj0230
Registarska oznakaKI

Prošlost uredi

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Pade" pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo srpsko.[1] Popisani su 1797. godine dva pravoslavna sveštenika Popovića. Paroh stari pop Vasilije (rukop. 1746) imao je pomoćnika kapelana, mladog popu Lazara (1795).[2]

Tokom 19. veka u Padeju je imao posed spahija ("zemljedržac") Georgije "ot Divan".[3] Plemić Georg je bio dobrotvor velike srpske gimnazije u Novom Sadu.[4] Finansirao je Gospodar Georgije 1837. godine knjižicu (hvalospev caru austrijskom) sanadskog paroha Timoteja Ilića.

I danas u Padeju postoji njegova kuća, u kojoj sad smeštena mesna kancelarija.

Ovde se nalazi Letnjikovac Šulho Vebera.

Demografija uredi

U naselju Padej živi 2304 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,0 kod muškaraca i 43,7 kod žena). U naselju ima 1128 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,55.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

 
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 4.494
1953. 4.610
1961. 4.545
1971. 3.993
1981. 3.465
1991. 3.190 3.158
2002. 2.882 2.910
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Mađari
  
1.920 66,62%
Srbi
  
712 24,70%
Romi
  
119 4,12%
Jugosloveni
  
48 1,66%
Hrvati
  
4 0,13%
Makedonci
  
4 0,13%
Bošnjaci
  
3 0,10%
Crnogorci
  
2 0,06%
Slovenci
  
1 0,03%
Rusini
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
nepoznato
  
4 0,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  2. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  3. ^ Timotej Ilić: "Kasandra", knjiga prva, Novi Sad 1840.
  4. ^ Jovan Popović: "Srbska gramatika ili pismenica", Novi Sad 1843.
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi