Perast
Geografija možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. (januar 2012) |
Perast je gradsko naselje u opštini Kotor u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 349 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 449 stanovnika).
Perast | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Crna Gora |
Opština | Kotor |
Stanovništvo | |
— 2011. | 349 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 29′ 08″ S; 18° 41′ 34″ I / 42.4855° S; 18.692833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 0 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 85336 |
Pozivni broj | 032 |
Registarska oznaka | KO |
Geografija
urediPerast leži u podnožju brda Sveti Ilija (873 m), nasuprot tjesnacu Verige u Boki kotorskoj. Ime je dobio po ilirskom plemenu Pirusta, a praistorijski ostaci pronađeni u pećini Špila iznad Perasta svjedoče o veoma ranom naseljavanju ove oblasti.
Istorija
urediOd najranijih dana Perast je bio okrenut moru i pomorstvu. Već 1336. godine Perast je imao brodogradilište koje je radilo do 1813. godine. Status opštine dobio je 1580. godine i zadržao ga sve do 1950. Ipak, svoj najveći procvat Perast doživljava u XVII i XVIII vijeku, kada svjetskim morima plovi stotinak peraških lađa. Pošto je jedna od najpoznatijih pomorskih škola bila upravo u Perastu, Petar Veliki je na preporuku Venecije sinove poznatih plemićkih familija slao u Perast, da se obučavaju kod poznatog matematičara i moreplovca Marka Martinovića. Podaci govore da je tokom 1697. i 1698. godine na brodu Marka Martinovića plovilo 17 ruskih kneževa.
Svoj procvat Perast duguje pomorstvu, a upravo to je razlog što najmonumentalnije peraške građevine potiču iz ovog perioda.
Plan grada je sasvim jednostavan. Jedna dugačka ulica vodi kroz grad duž obale, a od nje stepeništa vode u više dijelove. U centru grada nalazi se trg (Pjaca) kojim dominira crkva Sv. Nikole sa svojim impresivnim zvonikom visokim 55 metara. Prvobitno započeta trobrodna crkva nikada nije završena, zbog nedostatka novca. Danas se u prezbiteriju i sakristijama nedovršene crkve nalazi riznica i muzej.
Postojeća crkva datira iz XVII vijeka a gradnja je kompletirana izgradnjom velelepnog zvonika 1691. godine. Na zapadnom zidu crkve stoji spomen ploča sa tekstom isklesanim na narodnom jeziku, tu postavljena u čast pobjede malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka 15. maja 1654. godine.Peraštani su uspijeli da se odbrane jer su braća Sladoje i Stijepo Stijepović iz Risna uspjeli dan ranije da jave svome trećem bratu Petru Stijepoviću koji se nastanio u Perastu o planiranom napadu.[1][2] U čast i spomen na ovu veličanstvenu pobjedu, do današnjih dana se u Perastu, svakog 15. maja održava tzv. Gađanje kokota, svečanost koja simbolizuje ratnički duh i vještinu koju su Peraštani tada pokazali.
Pored crkve Sv. Nikole Perast ima još 17 crkava. Veoma je interesnatna crkva Sv. Ane koja se nalazi visoko iznad grada, a freskama je ukrasio Tripo Kokolja. Pravoslavna crkva u Perastu je posvećena Rođenju Presvete Bogorodice. Za njenu izgradnju i ukrašavanje je zaslužan Đ. Đuranović, građanin peraški, kao i za podizanje srpske škole. Iznad Perasta, u goloj stijeni, Lazar Tomanović spominje izvor žive vode, za koji je narod govorio da ga je Sveti Sava izveo.[3] Kaplan Burović navodi podatak da su Burovići bili ugledni žitelji Perasta i da su ih Austrijanci protjerali.[4] Na posjed konte Burovića u Lepetanima, su se naselili preci Lazara Tomanovića.[5]
Prelijepe peraške palate, iako danas velikim dijelom zapuštene i obrasle bršljanom, ipak svjedoče o zlatnom dobu ovog grada.
Palate i istorijski značajne građevine u Perastu su:
- Palata Šestokrilović
- Palata Lučić-Kolović-Matikola
- Palata Bujović
- Palata Bronza
- Palata Balović (nova)
- Palata Vukasović Kolović
- Palata Brajković Martinović
- Palata Smekija
- Palata Visković
- Palata Mazarović
- Palata Mrsha
- Palata Martinović
- Palata Krilović
- Palata Čorko
- Mala palata Zmajević
- Palata Chismae-Štukanović
- Kuća Burovića
- Kuća Đurišića sa kulom Mazarovića
- Tvrđava Svetog Križa
U Perastu je već 1930-tih bilo dosta opustelih kuća, broj stanovnika je u nekom ranijem periodu bio dve hiljade, a opao je na 496.[6][7]
Ostrva
urediPreko puta Perasta, blizu obale, nalaze se dva ostrva koja predstavljaju posebnu atrakciju ovoga grada.
- Sveti Đorđe je prirodno ostrvo. Na njemu se nalazi benediktinski manastir iz 12. veka, kao i lokalno groblje Perasta.
- Gospa od Škrpjela je vještački otok, nastao nabacivanjem kamena na podvodnu hrid. Do današnjih dana sačuvan je običaj ritualnog bacanja kamena oko otoka — Fasinada. Ova manifestacija održava se svakog 22. jula, kao spomen na dan kada je 1452. godine na hridi - škrpjelu pronađena ikona Bogorodice sa malim Hristom, što je Peraštanima bio „Božiji znak“ i povod za izgradnju crkve: u smiraj dana povorka okićenih barki napunjenih kamenjem kreće prema Gospi. Kao vrhunac svečanosti, u more oko ostrva baca se doneseno kamenje i barke se vraćaju natrag. U manifestaciji tradicionalno učestvuju samo muškarci. Sama crkva podignuta je 1630. godine, a osmougaona kapela dodata je četrdeset godina kasnije. Unutrašnjost crkve oslikao je naš najveći barokni slikar Tripo Kokolja (1661-1713), rodom Peraštanin. Freske se nalaze na tavanici i gornjim dijelovima bočnih zidova i prikazuju scene iz života Isusa Hrista, Bogorodice i Proroka. Ispod oslikanih dijelova nalazi se oko 2.000 srebrnih zavjetnih pločica koje prikazuju detalje pomorskih pobjeda, bilo nad piratima ili u oluji. Pomorci su ih donosili u znak zahvalnosti Gospi za sačuvane živote u tim okršajima.
Demografija
urediU naselju Perast živi 297 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,7 godina (38,2 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 135 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,59.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 6 | ||
80+ | 0 | 5 | ||
75—79 | 3 | 8 | ||
70—74 | 4 | 16 | ||
65—69 | 8 | 12 | ||
60—64 | 8 | 13 | ||
55—59 | 10 | 14 | ||
50—54 | 16 | 18 | ||
45—49 | 11 | 19 | ||
40—44 | 10 | 8 | ||
35—39 | 10 | 9 | ||
30—34 | 15 | 12 | ||
25—29 | 14 | 11 | ||
20—24 | 17 | 8 | ||
15—19 | 7 | 11 | ||
10—14 | 5 | 11 | ||
5—9 | 11 | 6 | ||
0—4 | 3 | 8 | ||
Prosek : | 12 | 0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 135 | 63 | 69 | 0 | 2 | 1 |
Ženski | 170 | 54 | 68 | 35 | 12 | 1 |
UKUPNO | 305 | 117 | 137 | 35 | 14 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 36 | 0 | 0 | 0 | 8 |
Ženski | 32 | 0 | 0 | 0 | 4 |
UKUPNO | 68 | 0 | 0 | 0 | 12 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 2 | 5 | 2 | 2 |
Ženski | 1 | 0 | 9 | 1 | 0 |
UKUPNO | 2 | 2 | 14 | 3 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 2 | 3 | 0 | 1 |
Ženski | 1 | 0 | 1 | 1 | 10 |
UKUPNO | 1 | 2 | 4 | 1 | 11 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 6 | 0 | 0 | 4 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 9 | 0 | 0 | 5 |
Kultura
urediMeđunarodni festival klapa Perast je festival klapske pjesme u Perastu. Jedini je festival ovog muzičkog žanra u Crnoj Gori. Cilj i ideja festivala je promovisanje i čuvanje tradicije pjevanja a capella kao dijela muzičke baštine Crne Gore. Održava se od 2001. godine.[11]
Starinsko klapsko pjevanje u Boki nastavlja se na muzičku tradiciju specifičnog jednoglasnog pjevanja koje svoje najstarije korijene nalazi u peraškim bugaršticama, u obrednim molitvenim pjesmama, u običajnim počasnicama i pjesmama u kolu. Sredinom 19. vijeka razvija se kao višeglasno pjevanje muških i ženskih družina.[11]
Reference
uredi- ^ Miloš Milošević,Boka Kotorska, Bar i Ulcinj od kraja 15. do kraja 18.vijeka, CID, Podgorica,2008
- ^ Butorac Pavao,Gospa od Škrpjela, Naklada svetišta Gospe od Škrpjela, Sarajevo, 1928
- ^ Tomanović 2007, str. 56.
- ^ Goli Zivot - Kaplan Burovic - (TV Happy 31.05.2014), 1.44.42.
- ^ Tomanović, Lazar. Moje bratstvo (PDF). str. 357.
- ^ "Politika", 15. jun 1937
- ^ "Politika", 2. jul 1935
- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
- ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488.
- ^ a b Međunarodni festival klapa Perast Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. jul 2015), U susret XIV Festivalu, 26. svibnja 2015. (pristupljeno 28. lipnja 2015)
Literatura
uredi- Tomanović, Lazar (2007). Putopisna proza. Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.