Plaža Mogren jedna je od najpoznatijih plaža na Budvanskoj rivijeri. Nalazi se u neposrednoj blizini Budve. Ulaz na plažu udaljen je oko 150 m od Starog grada. Čine je dve manje plaže, Mogren I i Mogren II, međusobno spojene kratkim tunelom koji prolazi kroz prirodnu stenu, ukupne dužine oko 350 m.[1] Do plaže vodi betonska staza od hotela “Avala“, takođe duga 350 metara. Ubraja se u prestižnije plaže na južnog Jadrana i jedan je od simbola Budve.[2]

Plaža Mogren
Pogled na plažu sa vidikovca naJadranskoj magistrali
Administrativni podaci
DržavaCrna Gora
OpštinaBudva
Geografske karakteristike
Koordinate42° 16′ 38″ S; 18° 49′ 58″ I / 42.27714° S; 18.83274° I / 42.27714; 18.83274
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina0 m
Plaža Mogren na karti Crne Gore
Plaža Mogren
Plaža Mogren
Plaža Mogren na karti Crne Gore

Zbog svojih prirodnih lepota i spoja mora, sitnog šljunka, stena i mediteranskog zelenila, atraktivna je i van sezone kupanja, za šetače, ribolovce i avanturiste. U vreme južnog vjetra i jakih talasa staza nije bezbedna, pa je tada treba izbegavati. Mogren je već decenijama omiljena plaža lokalnog stanovništva.[3]

Plaža Mogren zaštićena je kao Spomenik prirode III kategorije, a iznad plaže se uzdiže brdo Spas, koje se tretira Posebni prirodni predeo i takođe je zaštićeno je kao Spomenik prirode III kategorije.[4] na ovom brdu nalazi se i tvrđava Mogren izgrađena polovinom 19. veka.[5]

Ime plaže

uredi

Prema legendi, ova plaža je ime dobila po španskom moreplovcu Mogriniju, koji je sa svojom galijom doživeo brodolom. Kao jedinog preživelog talasi su ga izbacili upravo na ovu plažu. U znak zahvalnosti, Mogrini je u zaleđu plaže Mogren II sagradio crkvu posvećenu katoličkom svecu Svetom Antonu. Nekada su vernici ovu crkvu redovno posećivali na dan Svetog Antona, koji se proslavlja 13. juna. Postojao je i običaj da sezona kupanja ne počinje pre ovog datuma.[6] Crkva nije sačuvana, jer je ubrzo posle završetka Drugog svjetskog rata porušena i na tom mestu je sagrađen u restoran.[7]

Karakteristike

uredi
 
Staza preko litice do plaže i pogled na ostrvo Sveti Nikola
 
Plaže Mogren I i Mogren II
 
Pogled na plažu iz restorana "Vidikovac" na putu Budva-Tivat

Plaža Mogren (Mogren I i II) proteže se od rta Mogren do Vidikovca hotela „Avala”, koji se nalazi u neposrednoj blizini Starog grada. Obe plaže ukupno su duge oko 350 m. Prirodni uslovi svrstavaju ovu plažu u kategoriju najatraktivnijih. Sa zadnje strane zaštićena je brdom Spas, koje je obraslo gustom borovom i hrastovom šumom.[8]

Pristup plaži moguć je jedino uskom betoniranom stazom, koja počinje kod hotela „Avala”, što ovoj plaži daje ekskluzivitet. Staza je duga 350 metara.[8] Sa jedne strane uzdižu se stene, a sa druge je litica koja se spušta u more.[9] Sa staze se pruža pogled na Stari grad i ostrvo koje se nalazi preko puta Budve. Staza je dobro obezbeđena metalnom ogradom, jer se u prošlosti desilo nekoliko nesreća, a poslednja 2013. godine.[10] Na ulazu kod hotela „Avala” je metalna kapija, koja je zaključana tokom lošeg vremena. Usled nevremena tokom zimskih meseci česta su oštećenja, ali se ona redovno saniraju.[11][12]

Plažu prekriva šljunak[9] sitne do srednje granulacije i na kopnu i u vodi. Plaža ima izvanrednu osunčanost i izloženost južnom vetru.[8]

Neposredno iznad plaže nalazi se i tvrđava Mogren, izgrađena 1860. godine, sa koje se pruža pogled na celu Budvu.[7]

Plaža Mogren I

uredi

Plaža Mogren I nalazi se bliže gradu i uređena je. Na njoj se nalazi nekoliko kafića. Mogu se iznajmiti ležaljke za sunčanje i različite sprave za zabavu u vodi.[9]

Plaža Mogren II

uredi

Plaža Mogren II je „divlja” i manja. Nalazi se iza tunela. Na njoj nema mnogo kafića. Ovde kupači uglavnom koriste svoje prostirke.[13]

Znamenitosti plaže

uredi
 
Skulptura „Balerina”

Plaža Mogren je, osim po prirodnim lepotama, poznata i po dve svoje znamenitosti.

Skulptura i legenda

uredi

Prva je skulptura Balerina, koja se nalazi na ulazu u plažu, a čiji je nastanak inspirisala jedna stara lokalna legenda. Prema ovoj legendi, jedna devojka bila je verena za mornara. Mornar je otplovio na daleki put ne bi li zaradio novac za zajednički život s njom, ali se nikada nije vratio. Devojka mu je ostala verna i godinama je svako jutro dolazila do ove stenei čekala ga, sve dok je jedno jutro nisu našli mrtvu upravo na tom mestu. Autor skulpture je beogradski vajar Gradimir Aleksić.[7]

Istinita priča

uredi

Druga priča je istinita. Naime, na ovoj plaži se dogodio jedini poznati napad ajkule na čoveka na Crnogorskom primorju. Napad se završio tragično po žrtvu, a desio se 13. jula 1955. godine.

Toga dana tri mladića odveslala su drvenom barkom iz pravca plaže Jaz gde su letovali, prema Budvi. Kod uvalice na samom rubu desne plaže, tik do velike ravne stene koja je i danas omiljeno mesto za sunčanje, zastali su da se okupaju. U vodu je prvi uskočio dvadesetjednogodišnji student elektrotehnike iz Čačka, Stevan Stevica Tomašević i ajkula ga je gotovo odmah napala. Prema tvrdnjama lokalnih ribara, Tomaševića je napala velika bela ajkula. Navodno, ajkula je bila dugačka čak 6,5 metara.

Prema sećanjima starijih Budvana, doplivala je na crnogorsko podmorje za jednim američkim brodom, a ka obali ju je privukao leš magarca koju je neko bacio nedaleko od ove uvalice gde se desio smrtonosni napad. Primetila ju je i mornarička straža i kasnije pokušavala da je ulovi, ali bezuspešno. Nekoliko dana posle ove tragedije porodica i prijatelji nesrećnog mladića isplovili su čamcima do mesta nesreće i oprostili se od njega bacivši cveće i vence u more. Prema istoj priči, mladić je toga dana nosio majicu Kajakaškog kluba Čačak, koja je na leđima imala broj 137, koji odgovara datumu njegove smrti. Mesec dana kasnije tragedije porodica nesrećnog mladića postavila je pri vrhu visoke stene koja se uzdiže iznad uvalice spomen ploču. Ona i danas stoji na istom mestu, ali je natpis moguće pročitati jedino uz pomoć dvogleda, zbog patine koja je prekrila tablu. Na tabli je ispisano:[7]

Galerija slika

uredi

Zanimljivosti

uredi

Plaža se spominje u pesmi Đede Niko koju izvode Knez i Rambo Amadeus.

Privedosmo na brzinu

neke od njih iza Mogren plaže u po' posla đede Nikov

fatamorgan' se prikaze

— Rambo Amadeus i Knez

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Mogren”. Zvanična prezentacija. Fun Travel Niš. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  2. ^ „Plaža Mogren, pješčana ljepotica”. Web portal Radio Televizija Budva. Radio Televizija Budva doo. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  3. ^ „Plaža Mogren”. Zvanična prezentacija. TO Budva. Pristupljeno 30. 3. 2020. 
  4. ^ „Pregled zaštićenih područja prirode Crne Gore” (PDF). natura 2000 infocentar. Pristupljeno 30. 3. 2020. 
  5. ^ „Tvrđava Mogren”. Zvanični sajt. JU Muzeji i galerije Budve. Pristupljeno 30. 3. 2020. 
  6. ^ „SIMBOLI crnogorskih gradova: Po čemu je prepoznatljiva BUDVA?”. Kolektiv. Arhivirano iz originala 29. 03. 2020. g. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  7. ^ a b v g Duletić, Vlado. „Plaža Mogren – plava uvala nevjerovatnih ljudskih sudbina”. Share Montenegro. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  8. ^ a b v „Plaže Mogren”. turizzam.com. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  9. ^ a b v „Plaža Mogren 1”. Your Way to ontenegro. Your Way Decisions OÜ. Arhivirano iz originala 29. 03. 2020. g. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  10. ^ Nikolić, Biljana (15. 1. 2013). „Budva: Srednjoškolku talas povukao sa staze ka Mogrenu?”. Vijesti. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  11. ^ „Staza do plaže Mogren u dosta lošem stanju”. Web portal Radio Televizija Budva. Radio Televizija Budva doo. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  12. ^ „Počela sanacija staze ka plaži Mogren”. Web portal Radio Televizija Budva. Radio Televizija Budva doo. Pristupljeno 29. 3. 2020. 
  13. ^ „Plaža Mogren 2”. Your Way to ontenegro. Your Way Decisions OÜ. Arhivirano iz originala 29. 03. 2020. g. Pristupljeno 29. 3. 2020.