Pokrajine Esvatinija

Mbabane, Nebeska dolina i Manzini uredi

Najprometniji granični prelaz u Svazilandu je Oshoek i to zbog toga što se nalazi blizu glavnog grada, Mbabane, kao i zbog činjenice da leži na glavnom putnom pravcu koji ovu zemlju povezuje sa Južnoafričkom Republikom. Čim pređe državnu granicu, posetilac će uočiti slikovita sela smeštena u brdima i surove planinske vence ispresecane rečnim dolinama.

Na petom kilometru od graničnog prelaza, sa leve strane puta nalazi se Ngvanija glas (Ngwenya Glass), jedina fabrika za pravljenje stakla ove vrste na Južnoj hemisferi. Duvači stakla oblikuju pojedinačne komade u komplikovane forme različitih životinja, posuđe, ornamente i suvenire. Svaki komad je vešto napravljen, originalan i unikatan. Sam proces izrade ovih predmeta od stakla je vrlo interesantan i posetioci mogu sa balkona da posmatraju sve faze kroz koje reciklirano staklo prolazi dok ne dobije konačan oblik, spreman za prodaju. To može biti ukrasna činija, poveći slon ili nešto jednostavno, na primer, pritiskač za papir. Staklo za reciklažu se prikuplja iz svih delova Svazilenda. To su uglavnom prazne flaše koje stanovništvo čuva specijalno za tu svrhu. U saradnji sa lokalnim školama, radi se na buđenju svesti o očuvanju okoline kod dece, tako da i oni imaju značajan udeo u prikupljanju starog stakla[1]. Ngvanija glas se angažuju za održavanje netaknute prirode i ugroženih vrsta, tako da procenat od svoje prodaje prilažu fondaciji „Spasimo nosoroge”.

Prvobitna fabrika stakla je otvorena 1979. od strane švedskih zanatlija. Posle nekoliko godina lošeg poslovanja sadašnji vlasnici, porodica Pretejohan, otkupili su fabriku 1987. Proizvodnja je od tada postepeno, ali konstantno rasla. Vodeći zanatlija Ngvanije, Sibusiso Mhlanga, koji je temeljno naučio zanat od Šveđana, preneo je svoju veštinu na ostale duvače stakla koji zajedno prave najrazličitije posude ukrašene ornamentima. Te vrlo atraktivne posude, posebno čaše za vino, su u isto vreme funkcionalne i originalne — specijalizovani graver će ovaj unikatni suvenir ukrasiti raznim šarama ili pak ugravirati željeno ime ili tekst. Ngvanija glas je osnovala još jednu fabriku stakla i to u Johanezburgu pod imenom Cvikeri Ngvanije koja proizvodi naočare, vaze, činije za salatu, itd. Ngvanija glas izvozi svoje proizvode širom sveta. Mnogi ugledni klubovi i hoteli, kao što je npr. Sun International, opremljeni su njihovim činijama za voće, vazama, pepeljarama. Obe radionice imaju prostrane izložbene prostorije, kao i prekrasnu kafeteriju koje su smeštene u tradicionalno uređenim vrtovima.

Nastavljajući dalje put ka glavnom gradu, na kilometar od Ngvanija glas, nalazi se Endlotane Studio[2] gde se prave Pumalanga tapiserije. Izradu svazilendskih tapiserija započela je 1974. porodica Rek. Umetnik i osnivač Albert Kristof Rek dizajnira modele za izuzetne tapiserije koje opisuju istoriju Afrike kroz crteže starosedelaca i modernu umetnost. Posetioci mogu posmatrati ceo proces izrade od češljanja Merino vune, do ispedanja niti, bojenja, a zatim tkanja. Sa doživotnom garancijom, istkani artikli Endlotane studija internacionalno su poznati pod Pumalanga Svaziland robnom markom. Ograničen broj tapiserija se pravi po unapred odabranom dizajnu i uz svaku se dobija potvrda o vlasništvu i kratak opis porekla[3].

Endlotane Studio nije samo radionica za izradu tapiserija, već je specijalizovana i za ručnu izradu savremenog nameštaja. Pažljivo bojeno drvo, u kombinaciji sa odgovarajućom tkaninom, postaje neobična stolica, divan ili garnitura za sedenje. Za pojedinačne želje uzimaju se porudžbine, a gotovi proizvodi se izvoze širom sveta. Umetnost Albert Reka se upotpunjuje tapiserijama koje prave žene širom Svazilanda. Oblici se iscrtavaju na ogromnoj šemi, a spretni prsti prateći ih, daju im boju i ulivaju život u delo[4].

Mbabane uredi

Mbabane, prestonica Svazilanda, osnovan je 1902. od strane britanskih kolonijalnih vlasti. Ima oko 80.000 stanovnika, ali se taj broj poslednjh godina rapidno uvećava. Legenda kaže da je grad dobio ime po lokalnom načelniku, a u prevodu glasi nešto oštro i gorko što možda oslikava prirodu načelnika, ali ne i grada. Drugo mišljenje je da se Mbabane razvio u blizini pašnjaka na kojem raste slatka trava po imenu lulubane, pa je ta reč vremenom preinačena u Mbabane gde se poslednji samoglasnik izgovara meko. Leži na severnoj ivici doline Ezulvini, u zelenom pobrđu Dlangeni. Okružen brdima, Mbabane nije izgubio atmosferu malog mesta, uprkos visokim poslovnim zgradama koje su ovde nikle poslednjih godina.

Nebeska dolina uredi

Od glavnog grada, pored brda Malagvane, put vodi, kroz prelepe planinske pejzaže, ka dolini Elzuvini Nebeskoj dolini. Nalazi se u geografskoj oblasti Midlveld sa neznatno višim temperaturama vazduha i više tropske vegetacije. Ovo je oblast gde se nalaze najveće turističke atraktivnosti u zemlji. U dolini je skoncentrisan veliki broj spomenika, muzeja, zanatskih i umetničkih radionica, centri zdravlja i lepote, kao i mnogi restorani, hoteli, kazina i kuće za smeštaj turista. Najotmeniji hoteli su smešteni ovde: Royal Swazi Sun Hotel[5], Casino Hotel, Lugogo Sun Hotel[6], Ezulwini Sun Hotel, Yen Saan Hotel, Mantenga Falls Hotel, Happy Valley Motel…

Put koji prolazi kroz Malagvane pobrđe je 1995. unapređen u glavnu saobraćajnicu sa četiri kolovozne trake, tako da je sada daleko bezbedniji nego ranije, a turističkim znamenitostima i hotelima se mnogo brže i lakše prilazi.

Banjsko lečilište i studio lepote — nalaze se na putu kroz dolinu i može da ponudi kompletan relaksacioni program. Raspolaže izvorom mineralne vode kojom se pune bazeni, teretanom, fitnes centrom, saunama i đakuzijem.

Utočište Mlilvane uredi

Mlilvane je prvo osnovano prirodno utočište za divlje životinje u Svazilandu i u rukama je privatnika. Zauzima površinu od 4.500 hektara, a smešten je u dolini Ezulvini, u podnožju Mdzimba planine na kojoj su sahranjivani članovi kraljevske porodice. Leži na granici visokih i srednje visokih travnatih polja i važna je prelazna zona za floru i faunu. Na samo 4 km od Kazino hotela mogu se videti različite vrste sisara, ptica, drveća i biljaka. Među životinjskim vrstama su zebra, žirafa, gnu, crvenkasta antilopa, beli nosorog, bradavičasta svinja, nilski konj i nilski krokodil, kao jedini predator. Ovde živi i više od 200 različitih vrsta ptica.

Priča o tome kako je nastalo Mlilvane[7] utočište je u isto vreme deprimirajuća i inspirativna. Naime, Nebeska dolina je 40-ih godina prošlog veka bila carstvo životinja, ptica i visokih trava. Do polovine 50-ih, nestao je skoro kompletan divlji svet, delom zbog lova, delom zbog premeštanja usled formiranja modernih farmi. Mnogi napori da se izmoli finansijska podrška od vlade bili su neuspešni. Konačno, čuveni konzervacionista Ted Rejlija sa svojom porodicom donosi odluku da formira utočište za životinje na svojoj privatnoj farmi, sopstvenim sredstvima. Stvaranje pogodnog staništa, u kojem će životinje opstati i napredovati, uopšte nije bio lak zadatak, ali malo po malo, Mlilvane je popunjen različitim ugroženim životinjskim vrstama. Ranih 60-ih napravljen je kamp koji je otvoren za posetioce i koji je danas veoma popularan. U početku, ovo je bilo utočište za po jedan primerak vrsta, a danas životinja ima dovoljno čak i za donacije drugim rezervatima: Hlane, Mkhaya, Malolotja i Mlawula. Međutim, borba protiv krivolova se nastavlja, čemu svedoči velika kolekcija zamki na samom ulazu u park.

Sastavni deo parka je veliko travnato prostranstvo na kojem lako uočiti razne vrste sisara i ptica u malom vremenskom roku. Predelom dominira zupčasti vrh Hjonjane, gde posetilac može upotpuniti svoj izlet okrepljujućom šetnjom. Postoji i mogućnost najma konja i bicikala. U samom kampu nalazi se bazen gde se sasvim sigurno mogu videti nilski konj, krokodil i plavi ždral, kao i druge ptice. Najbolje mesto za posmatranje je sa terase Hipo haunt restorana koji se nalazi pored samog bazena. Prava je atrakcija posmatrati ove životinje u vreme kada se hrane, svakog dana u 15:00 sati, kada se nilski konji, ptice i bradavičaste svinje utrkuju za ptičiju hranu. Sve ovo se događa na samo 3 metra od posetioca, koji je zaštićen kamenim zidom visine 1m.

Možda zvuči neverovatno, ali čitavo ovo iskustvo divlje afričke prirode, koje nudi Mlilvane rezervat, nalazi na svega nekoliko kilometara od Mbabane i do njega se može doći taksijem ili autobusom.

Lobamba uredi

U srcu doline Ezulvini, kraljevske doline Svazilanda, grad Lobamba je tradiocionalna prestonica Kraljevine i smatra se duhovnom prestonicom (umpakatsi) Svazi nacije. Kralj Msvati III se zalaže za opstanak kraljevskog Krala u Lobambi u kojem se svake godine u decembru ili januaru održava ceremonija Incvala — kraljevska ceremonija. Osim toga, svakog avgusta ili septembra ispred Krala se izvodi Ples trske u prisustvu kralja i kraljice. U određeno vreme, kralj se sastaje sa svojim narodom u Kralu kako bi im dao savete i poslušao njihove sugestije koje se tiču državnih poslova.

Manzini uredi

Manzini je poslovni i industrijski centar Svazilanda, ujedno i najveći grad u zemlji. Status grada dobija 1992. Nalazi se u centralnom delu kraljevine. Odavde se putevi granaju ka severu, jugu, istoku i zapadu zemlje. Železnica odavde saobraća do Maputa, Durbana i Ričards Beja itd.

Pigs Pik i Severna oblast uredi

Glavna saobraćajnica kroz ovu oblast vodi od graničnog prelaza Matsamo ka glavnom gradu i jedan je od najlepših puteva u Svazilendu. Ovo je geografski region Highveld sa čistim vazduhom, planinama prekrivenim divljim rastinjem i šumama zelenih borova i mirisnog eukaliptusa. U ovom regionu su locirana tri najviša vrha Svazilenda, najstariji rudnik gvožđa u svetu, atraktivni vodopadi Fofonjane i brda koja se protežu unedogled.

Pigs Pik, gradić smešten u šumi duž glavnog puta, dobio je ime po William Pigg-u ranijem francuskom istraživaču koji je ovde 1884. pronašao zlato. Rudnik zlata je bio otvoren dok ruda nije iscrpljena 1954. U blizini se nalazi rudnik azbesta i rudarski gradić Havelok, smešten u izgubljenoj dolini, u podnožju najviše planine Svazilenda- 1.862m, Emlembe (u prevodu pauk). Jedna od zanimljivosti Havelok-a je žičara kojom se otprema ruda preko planina i dolina, sve do Barbertona u Južnoafričkoj Republici, 20 km dalje. Pigs Pik je nekada bio meta žitelja Johanezburga koji su ovde dolazili svakog vikenda da bi se kockali, međutim, danas postoje Johanezburgu bliža mesta za to.

Nešto severnije od Pigs Pik-a se nalazi Protea Piggs Peak Hotel & Casino, a zatim se nailazi na grad neverovatnog imena Hhohho. Opšte prihvaćeno mišljenje je da ime grada potiče od onomatopeje glasa pavijana koji do ovde dopire sa okolnih planina. Nešto dalje je granični prelaz Matsamo koji vodi do Nacionalnog parka Kruger u Južnoafričkoj Republici.

Seoski život, ovde, kao i u celom Svazilendu je tek na malo višem nivou od čiste borbe za preživljavanje, međutim ljudima to ne smeta, ništa ne rade u žurbi i veoma su druželjubivi.

Odmaralište i prirodni rezervat Fofonjane nalazi se na reci Mlumati i u privatnom je vlasništvu Rod de Vletera koji je zaslužan za održanje raznovrsne flore i ptičijeg sveta u rezervatu. Ovaj rajski vrt Svazilenda predstavlja stanište za oko 300 vrsta ptica. Brojne staze za šetnju vode kroz šumu i pored reke koja na teritoriji parka pravi serije vodopada i kaskada i nudi mogućnost osveženja u vrelim letnjim danima.

Malotoja prirodni rezervat uredi

Nalazi se oko 20 km severozapadno od Mbabane, na brdovitom prelazu visokih i srednje visokih travnatih polja. Rezervat je dobio ime po najvišem vodopadu u zemlji koji se ovde nalazi uz još 26 drugih.

Parkom je zaštićeno 18.000 hektara prastare divljine, uključujući dve najviše planine Svazilenda, Ngvenja i Silotvana i najviši vodopad Malolotja, visok 95m. Nadmorska visina parka se kreće od 650m do 1.900m. Stanište je ogromnog broja vrsta biljaka, reptila i više od 280 vrsta ptica od kojih su neke izuzetno retke. Ovde se nalaze brojni složeni oblici reljefa: slomljeni planinski vrhovi, bujne doline, duboke kanjonske doline reka. Uređeno je 200 km staza za pešačenje od kojih su neke vrlo strme.

Za ljubitelje ptica, Malolotja je raj. Najznačajniji predstavnici ptičijeg sveta su plava lastavica, ćelavi ibis, plavi ždral… Pojavljuju se i retka vrsta jastreba, ptica sekretar, kao i redak sveti ibis. U maglovitim oblastima parka živi nekoliko šumskih vrsta ptica: narina trogon, orao krunaš, siva kukavica… Izbrojano je 26 vrsta reptila. Od sisara, utočište ovde nalaze pavijan, vervet majmun, bradavičasta svinja, leopard, ris, šakal i brojne vrste antilopa. Zebra i gnu ponovo naseljavaju park.

Geologija rezervata je posebno interesantna jer se ovde nalaze najstarije sedimentne stene na svetu koje sadrže fosile plavo-zelene alge, procenjene na 3,5 biliona godina starosti. U južnom delu Malolotje se nalazi područje bogato rudom gvožđa i najstariji rudnik na svetu Lavlja pećina, eksploatisan još pre 45.000 godina, u kamenom dobu zbog crvenog pigmenta, a kasnije i zbog rude metala.

Veličanstvena raznovrsnost divljeg cveća je možda jedna od najvećih atraktivnosti parka. Najlepši predstavnici su barbeton i kaapschehoop cycad i raznobojno cveće koje privlači brojne ptice pevačice, cvećarke i sunčice. Brojne izvore izuzetne lepote okružuju šume. Ovo mesto je idealno za izlete i šetnju, sa brojnim označenim stazama, spektakularnim vrhovima i pogodnim položajem kampova sa opremom.

Nhlangano i Južna oblast uredi

Granični prelaz Mahamba je jedan od glavnih u zemlji preko kojeg se odvija najveći deo uvoza i izvoza sirovina i proizvoda. Odličan, asfaltirani, put odavde vodi ka Nhlanganu, glavnom poljoprivrednom centru Šiselveni distrikta.

Godine 1947. dok je zemlja još bila pod britanskim protektoratom, kralj Sobhuza II se sastao sa britanskim kraljem Džordžom VI, koji je u ovaj gradić došao u pratnji supruge Elizabete i njihove dve ćerke od kojih je starija kasnije postala kraljica Elizabeta II. Grad se tada zvao Geodgegun, međutim, u znak sećanja na istorijski susret kraljeva, dato mu je ime Nhlangano — u prevodu mesto susreta.

Grand Valleu — Predeli kojima put vodi dalje, ka Hlatikulu i Manzini, su verovatno najslikovitiji u kraljevstvu, jer put vodi preko strmih brda i niskih dolina middlevelda. Deo puta prolazi uz samu Mkhondo reku, kroz šume i poljoprivredne oblasti prelepog Šiselveni distrikta. Nije ni čudno što su prvi Svazi klanovi izabrali da se nastane baš u ovoj oblasti, između današnjih gradova Dvaleni, Nhlangano i Hlatikulu, koja predstavlja granicu Lovelda i Midlvelda, gde je vegetacija raznovrsna i količina padavina idealna. Priroda je ovde savršena za piknik i roštiljanje, a pogled sa Hlatikulua na dolinu prosto oduzima dah.

Još jedna atraktivnost ove oblasti je jedna od najvećih površina na svetu pošumljenih od strane čoveka. To je prostrana Usutu šuma koja pokriva 65.000 hektara zemlje i krije u sebi brojne izvore, reke, pećine i klance, netaknute vekovima.

Istočni Svaziland uredi

Ova turistička regija obuhvata geografske regione Lovelda i Lubombo planina. I pored povoljnih prirodnih uslova, turizam ovde nije razvijen u velikoj meri. Najvažnije privredne grane su stočarstvo i proizvodnja šećera.

Ovde se nalaze tri prirodna rezervata: Hlane, na samom putu Tshaneni- Siteki; do njega je Mlavula, na granici sa Mozambikom; i Mkhaua u blizini mesta Siphofaneni.

U količini vode, reke ovde dostižu svoj maksimum, jer spuštajući se sa zapada primaju brojne rečice i potoke. Mlumati, Komati, Mbuluzi, Usušvana, Nkvempisi, Mkhondo, Ngvavuma i najveća, Usutu reka, presecaju ovu regiju na svom putovanju ka Mozambiku i Indijskom okeanu.

Mkhaua Rezervat uredi

Mkhaua je privatni rezervat, vlasništvo čuvenog konzervacioniste Teda Reilua, koji ga je osmislio kao utočište za ugrožene vrste. On i njegov tim ljudi upravljaju i rezervatom Mlilvane sa istim energičnim pristupom očuvanju divljine. Mkhaua pokriva područje od 6.250 hektara. Ponos rezervata je divlji crni nosorog koji je zastupljen u velikom broju, ali i slon, beli nosorog i riđa i crna antilopa koja je jedna od najugroženijih vrsta i prava je retkost videti je u drugim rezervatima u zemlji i van nje. U velikom broju ima žirafa, nilskih konja, zebri, gnuova i vervet majmuna. Mkhaua vrvi od raznih vrsta gmizavaca, insekata i ptrica.

Razvoju i očuvanju ovog prirodnog rezervata pomogle su donacije norveškog princa Bernharda, porodice Pretejohn iz Ngvenja Glasa, Evropske unije i britanskog fonda za očuvanje nosoroga.

U Mkhau se može ući samo unapred organizovano, u grupi, ili individualno, uz prethodan dogovor, ali ne u sopstvenom vozilu, već sa rendžerima, njihovim landroverima.

Mkhaua u svojoj ponudi ima i luksuzno opremljen kamp, predviđen za smeštaj onih koji žele da osete pravo iskustvo življenja u skladu sa prirodom. Kamp je smešten u blizini reke, pa su žubor vode, cvrkut ptica, meka trava i stogodišnja stabla ono što posetilac prvo doživi kada se ujutru probudi.

Mkhaua rezervat se nalazi gotovo na putu Manzini — Big Bend, oko 65 km jugoistočno od prestonice.

Mlavula prirodni rezervat uredi

Ovaj rezervat površine 18.000 hektara nalazi se na granici sa Mozambikom, na krajnjem istoku Svazilenda u podnožju Lebombo planina, tako da pokriva i planinske i ravničarske terene. Lebombo planine su po svom postanku vulkanske. Koliko je poznato, baš u ovoj oblasti je zabeležena prva ljudska naseobina. Naime, duž korita Mbuluzi reke otkriveno je oruđe, staro više od milion godina. Ozbiljnija arheološka istraživanja ove oblasti su još u planu. Rezervat je nedovoljno razvijen i malo posećen, pa je prirodna lepota, koju ovaj kraj poseduje, netaknuta. Retke vrste puzavica i biljaka sa sočnim i srcastim listovima- cucad rastu u šumama jakih stabala. Od životinja ovde boravi hijena i leopard, nilski konj, beli nosorog, samango majmun, krokodil, antilopa, zebra i više od 350 različitih vrsta ptica. U vodama rezervata živi i opasan izazivač bolesti, parazit bilharzia. Ovde su našle dom i tri vrste zmija smrtosnog otrova. Rezervat se može obići u okviru organizovanih šetnji ili landover tura, a moguće je i korišćenje kanua i malih čamaca na Mbuluzi reci, ali uz prethodno odobrenje nadzornika. Pešačke staze u rezervatu su još u fazi izgradnje; staza Mathevu se nalazi u blizini Mbuluzi i dugačka je samo 3 km. Ovde vodič nije neophodan, jer je staza bezbedna, a postoje i pisani vodiči koji obuhvataju objašnjenja o biljkama, geologiji i životinjskom svetu. Ipak, postoji i upozorenje čuvajte se krokodila.

U Mlavuli postoje dva kampa: Siphiso- na obali istoimene reke, predviđen za šatore i prikolice; i Mbuluzi — sa kompletnom opremom za kampovanje, namenjeno onima koji ne poseduju sopstvenu opremu.

Kraljevski Nacionalni Park Hlane uredi

Hlane, u prevodu divljina je najveće zaštićeno područje u Svazilendu. Prostire se na oko 30.000 hektara suve, ali plodne, zemlje. Najveći ponos parka su lavovi, koji su posle tridesetogodišnjeg odsustva ponovo nastanjeni 9. februar 1994. Slično je i sa ostalim životinjama čiji je broj šezdesetih godina bio alarmantno smanjen. Kralj Sobhuza II, uvidevši potrebu za preduzimanjem mera zaštite, angažovao je Ted Relija koji je već pokazao dobre rezultate u konzervaciji rezervata Mlilvane, pa je fond životinja značajno uvećan. Parkom se slobodno kreću velika krda zebri, crvenkastih antilopa, gnuova. Slonovi se mogu sve češće videti, čak i u blizini kampova. Ima šakala, leoparda i hijena koji imaju važnu ulogu u ekologiji parka.

Često se događa da grupa nojeva zaluta u sam kamp i ne obazirući se na ljude igraju i čiste svoje perje. Marabou rode svake godine prave svoja gnezda na drveću u blizini Bhubesi kampa što ujedno predstavlja i najjužnije gnezdiliše Afrike. Procenat prirodne smrtnosti u rezervatu privukla je i neke lešinare.

Postoje dva kampa- Bhubesi i Nhlovu sa restoranom pod vedrim nebom i udobnim smeštajem.

Siteki uredi

Siteki je grad koji se nalazi na putu koji ne vodi nikuda, ali može da ponudi predah u prohladnim Lebombo planinama koje se uzdižu iz ravnice. Ovo je i jedini grad na ovoj planini, a nalazi se na 600m nadmorske visine. Po lepom vremenu, sa vidikovca se može videti Indijski okean. Ranije stecište vojnih i carinskih jedinica, grad je dobio ime Siteki, što znači mesto venčanja. Naime, Mbandzeni, pradeda sadašnjeg kralja, dao je svojim trupama dozvolu da se ovde venčavaju. U novije vreme, Siteki je poznat po svojoj Injanga i Sangoma školi, vladinoj školi za obuku iscelitelja i proroka. Radi se o fascinantnoj kombinaciji botanike, spiritualizma i prirodnih nauka. Postoji i mogućnost posete ovoj školi, ukoliko se ona unapred ugovori preko Turističke Organizacije Svazilenda.

Nedaleko od grada, južnije, se nalazi Prirodni Rezervat Muti-Muti koji stručnjaci škole Injanga i Sangoma u velikoj meri koriste zbog raznovrsnosti biljaka koje su im potrebne za rad (muti otprilike znači 'magija' i 'narodna medicina'). Zabeleženo je prisustvo oko 250 vrsta ptica i retkih Samango majmuna. Sa najviše tačke u parku, po lepom vremenu, može se videti celo prostranstvo Svazilenda na zapadu i Mozambika na istoku.

Do Sitekija se može stići dobrim kaldrmisanim putem oko 60 km istočno od Manzinija.

Reference uredi