Rajko Tanasković (Preljina, kod Čačka, 3. oktobar 1917Pula, 14. jul 1984) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i general-pukovnik JNA.

rajko tanasković
Rajko Tanasković, 1975. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1917-10-03)3. oktobar 1917.
Mesto rođenjaPreljina, kod Čačka, Kraljevina Srbija
Datum smrti14. jul 1984.(1984-07-14) (66 god.)
Mesto smrtiPula, SR Hrvatska, SFR Jugoslavija
Profesijavojno lice
Porodica
SupružnikInes Tanasković
DecaDarko Tanasković
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaAprilski rat
Narodnooslobodilačka borba
SlužbaJugoslovenska vojska
NOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
19411977.
Čingeneral-pukovnik

Odlikovanja
Orden ratne zastave Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Orden narodne armije sa lovorovim vencem Orden za hrabrost Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Rođen je 3. oktobra 1917. godine u selu Preljina, kod Čačka. Pre Drugog svetskog rata je završio Podoficirsku školu i kasnije bio podoficir Jugoslovenske vojske. Posle kapitulacije i završetka Aprilskog rata, 1941. godine izbegao je zarobljavanje i vratio se u rodni kraj. Tu se povezao sa komunistima, koji su radili na organizovanju oružanog ustanka.

Kao vojno lice, aktivno je učestvovao u organizovanju Čačanskog partizanskog odreda i u njemu najpre bio komandir čete. Posle sloma ustanka u Srbiji, u jesen 1941. godine i povlačenja u Sandžak i Bosnu, marta 1942. godine je ušao u sastav tada formirane Druge proleterske brigade i postavljen za komandanta jednog bataljona. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1941. godine.

U jesen 1942. godine, kao veoma sposoban partizanski vojni rukovodilac, bio je zajedno sa većom grupom partizanskih boraca, od strane Vrhovnog štaba NOV i POJ upućen u Sloveniju. Tamo je preuzeo dužnost komandanta Pete slovenačke udarne brigadeIvan Cankar“. Neposredno posle formiranja Petnaeste slovenačke divizije, jula 1943. godine, poginuo je njen prvi komandant Predrag Jevtić, a Rajko je preuzeo njegovu funkciju. Na ovoj funkciji ostao je sve do oktobra 1943. godine, kada je postavljen za prvog komandanta tada formiranog Sedmog slovenačkog korpusa. Kraj rata dočekao je na funkciji načelnika Operativnog odeljenja Glavnog štaba NOV i PO Slovenije.

Posleratni period uredi

Posle oslobođenja Jugoslavije, nastavio je profesionalnu karijeru u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Završio je Višu vojnu akademiju JNA i Kurs operativne taktike na Ratnoj školi JNA. Nalazio se na funkcijama načelnika Štaba armije, načelnika Uprave u Generalštabu JNA, načelnika Više vojne akademije JNA, komandanta Glavnog štaba Teritorijalne odbrane Socijalističke Republike Srbije i dr. Aktivna služba u JNA mu je prestala 1977. godine u činu general-pukovnika JNA.

Bio je doktor vojnih nauka i redovni profesor Fakulteta narodne odbrane (danas Fakultet bezbednosti) u Beogradu. Biran je za člana Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije (SKS) i člana Saveta federacije.

Preminuo je 14. jula 1984. godine u Puli, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem, Orden narodne armije sa lovorovim vencem i dva Ordena za hrabrost.

Publikacije uredi

Kao doktor vojnih nauka, aktivno se bavio izučavanjem vojne teorije i na tu temu je napisao nekoliko knjiga i objavio više studija i članaka u raznim časopisima i listovima. Napisao je knjige:

  • Sadejstvo, 1957. godine
  • Pitanja partizanskog ratovanja, 1961. godine
  • Faktori izgradnje i organizacije oružanih snaga, 1970. godine
  • Štabovi u ratu i miru, 1972. godine
  • Uvod u teoriju operacije opštenarodnog odbrambenog rada, 1977. godine

Literatura uredi

  • Jugoslovenski savremenici — Ko je ko u Jugoslaviji. Hronometar, Beograd 1970. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga deveta). Beograd 1975. godina.
  • Vojni leksikon. „Vojnoizdavački zavod“ Beograd, 1981. godina.

Spoljašnje veze uredi