Sinj

град у Хрватској

Sinj je grad u Hrvatskoj, u severozapadnom delu Sinjskog polja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Sinj
Panorama Sinja
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.10.771
Aglomeracija (2021.)23.452
Geografske karakteristike
Koordinate43° 42′ 06″ S; 16° 38′ 13″ I / 43.70172° S; 16.63699° I / 43.70172; 16.63699
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina193,4 km2 km2
Sinj na karti Hrvatske
Sinj
Sinj
Sinj na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikMiro Bulj (Most)
Poštanski broj21230
Pozivni broj+385 21
Registarska oznakaST
Veb-sajt
sinj.hr

Geografija

uredi

Sinj je glavno naselje Cetinske krajine. Razvio se na raskrsnici puteva koji vode kroz Zagoru, odnosno povezuju Split sa zapadnom Bosnom. Ima kontinentalnu klimu, a leži na sjeverozapadnome rubu Sinjskog polja, u dolini rijeke Cetine, 35 km udaljen od mora. Poznat je po Sinjskoj Alki.

Istorija

uredi

Praistorijski nalazi potiču iz doba neolita.

Turci su jula 1513. godine zauzeli Sinj. Godine 1685. mletački vojvoda Kornar je sa vojskom napao grad Sinj, koji su držali Turci. Jovan Sinobad mu je pritekao u pomoć sa svojim krajišnicima, pa Sinj bio osvojen.[1]

U znak sećanja na poslednji turski napad na utvrđeni grad Sinj 1715. godine, priređuje se svake godine u avgustu mesecu junačko nadmetanje konjanika tzv. manifestacija Sinjska alka.

Dana 25. novembra 1918. godine srpska vojska je ušla u Sinj.[2] U gradu je zatim bio stacioniran 7. artiljerijski puk u kasarni "Kraljevića Tomislava" (1934). Godine 1922. u mestu je trorazredna državna realna gimnazija.

Srbi u mestu

uredi

U Sinju je do 1929. godine podignuta srpska pravoslavna crkva.[3] Započeta je 1928. godine na zemljištu poklonjenom od sinjske opštine i sa drvenom građom dobijenom od Generalne Direkcije šuma. Usledila je akcija skupljanja priloga da se bogomolja dovrši i uredi. Najviše je pomogao Odbor "Knjeginje Ljubice" iz Beograda sa 40.000 dinara. Taj odbor žena je uspeo u nameri da se tu prenese ikonostas srušene beogradske crkve. Pravoslavna crkva u beogradskoj ulici kraljice Marije uništena je tokom austrougarskog bombardovanja Beograda. Pomenuto Društvo dalo je i druge ikone, bogoslužbene predmete i jedno zvono. Drugo crkveno zvono darovao sinjski garnizon. Drvene rezbarene svećnjake izradio je od orahovine i poklonio samouki umetnik seljak S. Domazet iz sela Zalova. Radio je i na rezbi ikonostasa. Crkva je osvećena 20. novembra 1932. godine. Posvećena je Sv. Apostolima Petru i Pavlu. Najzaslužniji za realizaciju gradnje bio je prota Petar Stojisavljević. Hram je podignut kao spomenik počivšem Onisimu Popoviću zemljoradniku iz Knina, koji je na početku Prvog svetskog rata streljan kao veleizdajnik, presudom austrijskog Vojnog suda.[4]

Stanovništvo

uredi

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Sinj je imao 24.826 stanovnika, od čega u samom Sinju 11.478.

Grad Sinj

uredi
Broj stanovnika po popisima[5]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
7.600 8.256 9.025 10.089 11.543 13.205 13.770 14.829 15.526 16.864 18.687 20.598 23.849 25.985 25.373 24.826 23.452

Napomena: Nastao iz stare opštine Sinj. U 1869. deo podataka sadržan je u opštini Hrvace.

Sinj (naseljeno mesto)

uredi
Broj stanovnika po popisima[5]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
2.058 2.243 2.649 2.831 3.224 3.608 3.633 3.720 3.683 4.444 5.487 6.931 9.177 11.378 11.468 11.478 10.771

Napomena: U 1981. povećano za naselje Podvaroš koje je prestalo da postoji i za koje sadrži podatke od 1857. do 1971. U 1991. povećano za deo područja naselja Brnaze i Glavice, gde je i sadržan deo podataka od 1857. do 1981. U 1869, 1921. i 1931. deo podataka sadržan u naselju Brnaze.

Popis 1991.

uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Sinj je imalo 11.378 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
10.429 91,65%
Srbi
  
251 2,20%
Jugosloveni
  
217 1,90%
Albanci
  
55 0,48%
Muslimani
  
41 0,36%
Makedonci
  
24 0,21%
Slovenci
  
20 0,17%
Mađari
  
9 0,07%
Crnogorci
  
8 0,07%
Česi
  
7 0,06%
Slovaci
  
4 0,03%
Nemci
  
3 0,02%
Austrijanci
  
1 0,00%
Poljaci
  
1 0,00%
Turci
  
1 0,00%
ostali
  
1 0,00%
neopredeljeni
  
146 1,28%
region. opr.
  
29 0,25%
nepoznato
  
131 1,15%
ukupno: 11.378

Znamenite ličnosti

uredi

Međunarodna saradnja

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Srđ", Dubrovnik 15. oktobar 1907.
  2. ^ "Službeni vojni list", Beograd 23. novembar 1934.
  3. ^ "Vreme", Beograd 11. jul 1929.
  4. ^ "Pravda, Beograd 13. novembar 1932.
  5. ^ a b — Republika Hrvatska — Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Literatura

uredi
  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze

uredi