Slavjanski rejon
Slavjanski rejon (rus. Славянский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine, odnosno na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Slavjanski rejon Slavяnskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Administrativni subjekt | Krasnodarski kraj |
Admin. centar | grad Slavjansk na Kubanu |
Koordinate | 45° 30′ 00″ N 37° 48′ 00″ E / 45.50000° S; 37.80000° I |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 2. jun 1924. |
Površina | 2.198,58 km2 |
Stanovništvo | 2017. |
— broj st. | 132.468 |
— gustina st. | 60,25 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 23, 93, 123 |
Pozivni broj | +7 86146 |
OKATO kod | 03 245 000 000 |
Zvanični veb-sajt |
Administrativni centar rejona je grad Slavjansk na Kubanu.
Prema podacima nacionalne statističke službe Rusije za 2017. na teritoriji rejona živelo je 132.468 stanovnika ili u proseku oko 60,25 st/km². Po broju stanovnika nalazi se na 8. mestu među administrativnim jedinicama Pokrajine. Površina rejona je 2.199 km².
Geografija uredi
Slavjanski rejon se nalazi u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine, obuhvata teritoriju površine 2.198,58 km² i po tom parametru osmi je po veličini rejon u Pokrajini. Graniči se sa Temrjučkim rejonom na jugozapadu, na jugu je Krimski, istoku Krasnoarmejski, severoistoku Kalinjinski i severu Primorsko-ahtarski rejon. Na zapadu izlazi na obale Azovskog mora u dužini od oko 45 km.
Teritorija Slavjanskog rejona obuhvata najzapadniji, a ujedno i najniži deo Kubanjsko-priazovske stepe. Područje je to smešteno između akvatorije Azovskog mora na zapadu, reke Kubanj (60 km) na jugu i njenog najvećeg rukavca Protoke (u dužini od 140 km) na istoku i severu, i predstavlja severni ogranak prostrane Kubanjske delte. U zapadnom delu rejona nalazi se prostrano ujezereno područje ispresecano brojnim kanalima i manjim jezerima limanskog porekla. To je centralni deo Kubanjskog limanskog sistema. Ukupna površina tog močvarnog ekosistema je oko 88.400 hektara i lokalitet se nalazi pod zaštitom Ramsarske konvencije.
Slavjanski rejon je jedan od najvećih i najvažnijih proizvođača pirinča, ne samo u Krasnodarskoj pokrajini, nego i na teritoriji cele Rusije.
Istorija uredi
Slavjanski rejon je uspostavljen 2. juna 1924. kao administrativna jedinica tadašnjeg Kubanjskog okruga Jugoistočne oblasti, i prvobitno se sastojao od 10 seoskih opština. Pre nego što je 1937. ušao u sastav današnje Krasnodarske pokrajine, nalazio se u granicama, prvo Severnokavkaske, a potom Azovsko-Crnomorske pokrajine. Grad Slavjansk na Kubanu je u periodu 1965−2005. bio izdvojen iz sastava rejona.
Demografija i administrativna podela uredi
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona živelo je ukupno 129.553 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2017. tu živelo 132.468 stanovnika, ili u proseku oko 60,25 st/km² (najređe naseljen rejon u Pokrajini).[2] Po broju stanovnika nalazi se na 8. mestu u Pokrajini sa ukupnim udelom u pokrajinskoj populaciji od 2,38%.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|
75.376 | 44.748 | 55.642 | 59.266[3] | 66.129[4] | 129.553[1] | 132.468* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na teritoriji rejona nalazi se ukupno 45 naseljenih mesta administrativno podeljenih na 15 drugostepenih opština (jednu urbanu i 14 ruralnih). Administrativni centar rejona i njegovo najveće naselje je grad Slavjansk na Kubanu u kom živi nešto manje od polovine ukupne rejonske populacije. Najveća ruralna naselja na području rejona su stanice Anastasijevskaja (11.000) i Petrovskaja (13.500 stanovnika).
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2013)
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 30. 12. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.