Tekija je naselje u Srbiji u opštini Kladovo u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 618 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 792 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 967 stanovnika).

Tekija
Pogled na Tekiju sa Dunava
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaKladovo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 792
Geografske karakteristike
Koordinate44° 41′ 01″ S; 22° 24′ 32″ I / 44.683666° S; 22.408833° I / 44.683666; 22.408833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina77 m
Tekija na karti Srbije
Tekija
Tekija
Tekija na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19325
Pozivni broj019
Registarska oznakaKL

Istorija

uredi
 
Pogled na Tekiju i Oršavu, 1902.

Tekija je varošica u Đerdapu sa desne strane Dunava u Oršavskoj kotlini, naspram rumunskog grada Oršave. Godine 1961. imala je 1635 stanovnika. Nizvodno od Tekije nalazila se poslednja đerdapska klisura Sipska klisura, a uzvodno klisura Kazan. Ležala je na 55 m nadmorske visine, na uskoj i izduženoj kvartarnoj ravnici Dunava. Iznad Tekije dižu se severoistočni obronci planine Miroč (Veliki Pepeo 560 m). Blizu varošice je bilo ostrvo Ada Kale a i sada se nalazi spomenik Koči Anđelkoviću. Tekiju je kao i Donji Milanovac prilikom izgradnje hidroelektrane Đerdap i stvaranjem veštačkog jezera Đerdap, potopio Dunav. Novo naselje sa istim imenom podignuto je iznad jezera na obroncima Miroč planine. Stara Tekija (pre podizanja nivoa Dunava) je važila za mesto koje je imala najviše pilota (kapetani koji su upravljali brodovima kroz usku Đerdapsku klisuru). Ovde je pronađena Tekijska ostava.

Ovde je rođen Avram Petronijević.

Nova Tekija je poznata po takmičenju u lovu somova na bućku. Svake godine ova manifestacija, „Zlatna bućka Đerdapa“, okuplja veliki broj alasa i zaljubljenika u ribolov i prirodu.

Ovde se nalazi Signalna stanica „Pena“ na Đerdapu.

Demografija

uredi

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Tekiji je živelo 618 stanovnika što je za 174 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 792 stanovnika. U naselju živi 532 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 50,47 godina (49,33 kod muškaraca i 51,74 kod žena).[1]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 255 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,42.[2] a prema istom popisu u naselju ima 544 stambenih jedinica od kojih je 287 naseljenih.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.385
1953. 1.477
1961. 1.635
1971. 1.342
1981. 1.231
1991. 1.129 1.116
2002. 967 997
2011. 792
2022. 618
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
946 97,82%
Crnogorci
  
4 0,41%
Hrvati
  
4 0,41%
Slovenci
  
2 0,20%
Rumuni
  
2 0,20%
Makedonci
  
2 0,20%
Slovaci
  
1 0,10%
Muslimani
  
1 0,10%
nepoznato
  
4 0,41%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 17.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 460. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, Pristupljeno 2.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 121. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  • tekst dr. Jovana Markovića, prof. Beogradskog univerziteta za Enciklopediju Jugoslavije JLZ Zagreb 1971.

Spoljašnje veze

uredi