Usti na Labi
Usti na Labi ili Usti nad Labom, Ušće na Labi (češ. Ústí nad Labem, nem.: Aussig an der Elbe) je sedmi po veličini grad u Češkoj Republici, i glavni je grad Ustečkog kraja, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Usti na Labi.
Usti na Labi češ. Ústí nad Labem | |
---|---|
![]() Pogled na središte grada | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Kraj | Ustečki kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 98.862 |
— gustina | 1.052,28 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 39′ 38″ S; 14° 02′ 14″ I / 50.660556° S; 14.037222° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 218 m |
Površina | 93,95 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Vera Nehibova |
Veb-sajt | |
www.usti-nl.cz |
Geografija
urediUsti na Labi se nalazi u severnom delu Češke republike, blizu državne međe sa Nemačkom, i nalazi se 90 km severno od glavnog grada Praga. Grad se nalazi u istorijskoj oblasti Bohemija.
Reljef
urediUsti na Labi se nalazi na severu Češko-Moravske visoravni, u dolini reke Labe, na nadmorskoj visini od približno 220 m. Severno od grada se izdiže Krušne gore, a južno Srednjočeško pobrđe.
Klima
urediKlima oblasti Usta na Labi je umereno kontinentalna.
Vode
urediGrad Usti na Labi se nalazi na ušću reke Biline u veliku reku Labu i ima rečnu luku. Nizvodno od grada Laba pravi klisuru.
Istorija
urediNaselje na ovom mestu postojalo je godine 993. godine. Grad je osnovao kralj Otakar II Pšemisl krajem 13. veka. Kralj Žigmund Luksemburški je 1423. godine predao Usti Fridrihu I Majsenskom, a u gradu je tada smešten saksonski vojni garnizon. Husitska vojska je 16-og juna 1426. godine kod Ustija porazila brojniju nemačku vojsku i potom razrušila grad. Grad je bio napušten do 1429. g. 1429. godine u ovom gradu je rođen poznati nemački slikar romantizma Anton Rafael Mengs.
Usti nad Labom je bio jedan od gradova sudetske oblasti u Čehoslovačkoj, gde su Nemci bili većina. Grad je zajedno sa Hebom bio glavni centar nacističkoga pokreta u Sudetima. Tokom 1938. grad je ocepljen od Čehoslovačke i pripojen Trećem rajhu u sklopu Sudetskih oblasti. Veliki deo nemačkog stanovništva izginuo je u Drugom svetskom ratu boreći se na strani nemačke vojske. Usti je teško razrušen bombardovanjem u aprilu 1945. godine. U periodu 1946—1948. skoro sve nemačko stanovništvo (oko 53 hiljade ljudi) proterano je iz grada. Grad su naselili Česi - došljaci iz Slovačke, Rumunije i Sovjetskog Saveza. U posleratnom razdoblju u Ustiju su izgrađeni mnogobrojni veliki stambeni blokovi u stilu socijalističkog realizma.
Stanovništvo
urediUsti na Labi ima danas blizu 100 hiljada stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika ponovo raste.
Gradske znamenitosti
urediNajznačajniji spomenik u gradu je Crkva vaznesenja presvete Bogorodice. Pored toga grad ima nekoliko lepih ulica u starom dleu grada, ali i brojna zdanja savremene arhitekture.
Od 1957. godine grad ima zoološki vrt, koji je danas veoma poznat u državi.
Privreda
urediUsti nad Labom je jedan od središta hemijske, mašinske i tekstilne industrije u Češkoj, mada je danas industrija grada u krizi. Grad je saobraćajno čvorište za rečni i železnički saobraćaj.
Partnerski gradovi
urediGalerija
uredi-
Pogled na grad sa neba
-
Crkva vaznesenja presvete Bogorodice
-
Jedna od ulica starog dela grada
-
Gradsko pozorište