FK Željezničar Sarajevo

Ukoliko ste tražili drugi fudbalski klub, pogledajte članak FK Željezničar.

FK Željezničar je bosansko-hercegovački fudbalski klub iz Sarajeva, Federacija BiH. Trenutno se takmiči u Premijer ligi BiH (od njenog osnivanja 2002), prvom stepenu takmičenja u BiH.

FK Željezničar
Puno ime	Fudbalski klub Željezničar
Nadimak	Željo, „Manijaci”, „plavi”
Osnovan	15. septembar 1921.
Stadion	Stadion Grbavica, Sarajevo
Kapacitet	13.146 sedećih mesta
Predsednik	Edis Kovačević
Trener	Nermin Bašić
Liga	Premijer liga BiH
2023/24.	Premijer liga BiH, 6.
Domaća oprema Gostujuća oprema Treća oprema

Istorija kluba

Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu

Željezničar je osnovan 15. septembra, 1921. godine od strane radnika „Željezničke radionice” na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima je bila kao grb izvezena lokomotiva, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orijentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva javna utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 navijača, a SAŠK je bio bolji, pobedivši sa 5:1.

Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu Sarajevskog podsaveza, gde su još igrali klubovi: Troja, Šparta, Barakohba. Ekipu je vodio Silvio Alkalaj, a prva Željina utakmica u službenom takmičenju odigrana je 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1:1. Prvu pobedu u službenim utakmicama „plavi” su zabilježili u proletnjem delu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio 7:0. Napokon u sezoni 1925/1926 Željezničar uspeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobede nad konkurentima i gol-razlikom 18 — 4 Željo se dokopao dugo željenog cilja. Sezonu pre ostvarena je i rekordna pobeda u dosadašnjoj istoriji Željezničara 18-0. Ova pobeda ostvarena je u sezoni 1924/25 nad ekipom Barakohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vežbalište na Čengić Vili — Egzercir. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički „Željezničarski sportski klub” nije imao novca za iznajmljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

Oduzimanje najboljih igrača

Početkom Drugog svetskog rata zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja i tako se plasira u prvu ligu Jugoslavije. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub „Torpedo” (kasnije Sarajevo) koji je trebalo da predstavlja najbolje iz BiH, Fiskulturni savez Bosne i Hercegovine je zatražio da većina igrača Željezničara pređe u novi klub. Tom Odlukom Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoljeti svim ucenama je Joško Domorocki. Takav sled događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u Prvu ligu Jugoslavije.

Prva titula

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971/72. osvojio titulu prvaka nekadašnje Jugoslavije. Bila je to godina u kojoj su izabranici Milana Ribara sakupili 51, ostavivši FK Crvenu zvezdu sa 49 bodova. U poslednjem prvenstvenom kolu Željezničar je u gostima, na stadionu JNA, savladao Partizan, rezultatom 4:1, u meču koji je ujedno predstavljao i oproštaj Ivana Ćurkovića od crno — belih. U tom prvenstvu Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali nerešeno i pobedili u 21 utakmici. Impozantntna gol-razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobeda protiv slovenačkog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je nerešeno. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio Milan Ribar, a na klupi su još sedili Sulejman Kulović i Fadil Požegija. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, Josip Bukal sa postignutih 14 pogodaka, a Božo Janković dao je 13, dok je Josip Katalinski 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. Slobodan Janjuš, golman „plavih” je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. U dresu najbolje reprezentacije Jugoslavije u toj sezoni debitovali su igrači Željezničara: Josip Katalinski, Edin Sprečo i Boško Janković.

Stadion

Glavni članak: Stadion Grbavica

Posle osnivanja prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vežbalište na Čengić Vili — Egzercir. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički „Željezničarski sportski klub” nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Željezničar od 1953. godine svoje domaće utakmice igra na stadionu Grbavica u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953. godine pretrpeo tri veća renoviranja. Prvo od 1968. do 1976. kada je uklonjena atletska staza i napravljena severna tribina. Stadion je mogao da primi 17.000 gledalaca. Obnavljan je posle 1995. kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na severnu i južnu tribinu postavljena sedišta, čime je kapacitet stadiona smanjen na 12.000 mesta. Za evropske utakmice je zatvorena istočna tribina koja ne ispunjava Uefine kriterijume.

Navijači kluba se zovu Manijaci. Ova navijačka grupa je nastala 1987.

Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca u proljeće 2017. godine.

Klupski uspesi

• Prvak Premijer liga BiH: (3) + 3

(1997/98), (2000/01), (2001/02), 2009/10, 2011/12, 2012/13.

• Osvajači kupa BiH: (2) + 4

(1999/00), (2000/01), 2002/03, 2010/11, 2011/12, 2017/18.

• Prvak Jugoslavije: 1

1971/72.

• Finalista kupa Jugoslavije: 1

1980/81.

• Superkup BiH: (3)

(1997/98), (1999/99), (2000/01).

Napomena: Od sezone 2002/2003. ujedinjen je fudbal u BiH, i od tada se igra zajednička liga klubova iz Federacije BiH i Republike Srpske. U zagradi su rezultati u Ligi BiH prije tog perioda.

FK Željezničar u evropskim takmičenjima

Sezona	Takmičenje	Kolo	Država	Klub	Rezultat
1963	Mitropa kup	četvrtfinale		FK Rapid Beč	0-2, 4-1
		polufinale		MTK Budimpešta	1-1, 0-1
1964	Mitropa kup	četvrtfinale		FK Slovan Bratislava	2-1, 0-3
1968	Mitropa kup	osmina finala		FK Jednota Trenčin	0-0, 1-0
		četvrtfinale		FK Spartak Trnava	1-2, 2-2
1969	Mitropa kup	osmina finala		FK Honved	1-0, 1-0
		četvrtfinale		FK Banjik Ostrava	1-1, 4-0
		polufinale		FK Sklo Union Teplice	1-1, 1-2
1970/71	Kup sajamskih gradova	1 kolo		FK Anderleht	3-4, 4-5
1971/72	UEFA kup	1 kolo		FK Klub Briž	3-0, 1-3
		2 kolo		FK Bolonja	1-1, 2-2
		osmina finala		FK Sent Džonston	0-1, 5-1
		četvrtfinale		FK Ferencvaroš	2-1, 1-2 (4-5 pen)
1972/73	Liga šampiona	1 kolo		FK Darbi kaunti	0-2, 1-2
1984/85	UEFA kup	1 kolo		FK Sliven	0-1, 5-1
		2 kolo		FK Sion	2-1, 1-1
		osmina finala		FK Univerzitatea Krajova	0-2, 4-0
		četvrtfinale		FK Dinamo Minsk	2-0, 1-1
		polufinale		FK Videoton	1-3, 2-1
1998/99	UEFA kup	1 kv.		FK Kilmarnok	1-1, 0-1
2000/01	UEFA kup	kv		FK Visla Krakov	0-0, 1-3
2001/02	Liga šampiona	1 kolo kv		FK Levski Sofija	0-4, 0-0
2002/03	Liga šampiona	1 kolo kv.		FK Akranes	3-0, 1-0
		2 kolo kv		FK Lilestrem	1-0, 1-0
		3 kolo kv.		FK Njukasl junajted	0-1, 0-4
2002/03	UEFA kup	1 kolo		FK Malaga	0-0, 0-1
2003/04	UEFA kup	kv.		FK Anortozis	1-0, 3-1
		1 kolo		FK Harts	0-0, 0-2
2004/05	UEFA kup	1 kv.		FK Penarosa	5-1, 4-0
		2 kv.		FK Liteks Loveč	1-2, 0-7
2010/11	Liga šampiona	2 kolo kv.		FK Hapoel Tel Aviv	0-1, 0-5
2011/12	Liga Evrope	2 kolo kv.		Šerif Tiraspol	1-0, 0-0
		3 kolo kv.		Makabi Tel Aviv	0-2, 0-6
2012/13	Liga šampiona	2 kolo kv.		NK Maribor	1-2, 1-4
2018/19	Liga Evrope	1 kolo kv.		Narva	2-0, 3-1
		2 kolo kv.		Apolon	-

Poznati igrači

• Josip Katalinski
• Vasilije Radović
• Mehmed Baždarević
• Ivica Osim
• Ivica Baskarada
• Drago Smajlović — Mišo
• Blagoje Bratić
• Josip Bukal
• Enver Hadžiabdić
• Edin Sprečo
• Božo Janković
• Fikret Mujkić
• Branislav Berjan
• Edin Bahtić
• Refik Šabanadžović
• Radmilo Mihajlović
• Mirsad Baljić
• Nikola Nikić
• Mario Stanić
• Elvir Baljić
• Slobodan Kojović
• Ratko Ninković

Poznati treneri

• Aleksandar Petrović
• Milan Ribar
• Ivica Osim
• Blaž Slišković

Rekordi kluba

• Najveća pobeda: Željezničar — Barakohba 18:0
• Najveći poraz: 1:9 Prva liga SFRJ 29. septembar 1946 NK Dinamo, Zagreb
• Najveća pobeda u Prvoj ligi SFRJ: Željezničar — NK Maribor 8:0 (29. avgust 1971)
• Najviše zvaničnih utakmica za Željezničar: Blagoje Bratić (343)
• Najviše postignutih golova na Željezničar: Josip Bukal (127)

Spoljašnje veze

• Službeni sajt FK Željezničar
• Manijaci — navijači
• BiH soccer