Hajnrih V, car Svetog rimskog carstva
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Hajnrih V (nem. Heinrich V.; 1081—23. maj 1125) je bio kralj Nemačke (1099—1125) i car Svetog rimskog carstva (1111—1125). Zadnji je vladar iz Salijske dinastije.
Hajnrih V | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. avgust 1081. |
Mesto rođenja | Goslar, |
Datum smrti | 23. maj 1125.43 god.) ( |
Mesto smrti | Utreht, |
Porodica | |
Supružnik | Matilda od Engleske |
Roditelji | Hajnrih IV Berta Savojska |
Dinastija | Salijska dinastija |
Car Svetog rimskog carstva | |
Period | 13. april 1111 – 23. maj 1125 |
Prethodnik | Hajnrih IV, car Svetog rimskog carstva |
Naslednik | Lotar III Saksonac |
Kralj Nemačke | |
Period | 1099 – 23. maj 1125 |
Prethodnik | Hajnrih IV, car Svetog rimskog carstva |
Naslednik | Lotar III Saksonac |
Kralj Italije | |
Period | 1098 – 23. maj 1125 |
Prethodnik | Konrad II |
Naslednik | Konrad III |
Tokom gotovo čitavog perioda njegove vlasti odvijao se nasleđeni sukob oko investiture, koji je rešen kompromisnim konkordatom iz Vormsa 1122. godine.
Papa potiče Hajnriha V da se pobuni protiv oca uredi
Papa Urban II je podsticao sinove Hajnriha IV da se bune. Najpre se pobunio stariji sin Konrad, pa je Hajnrih IV odredio da mu naslednik bude mlađi sin Hajnrih V, kojeg je dao krunisati 1099. za kralja Nemačke. Papa se ponovo meša i pravi probleme u Nemačkoj, tako da se i sam Hajnrih V buni protiv oca 1105, pa ga svrgava iste godine. Hajnrih IV umire 1106. godine.
Borba za investituru uredi
Papa se nadao da će dobiti kooperativnog kralja Nemačke, koji će pristati na to da kraljevi ne postavljaju biskupe. Hajnrih V se pokazuje jednako tvrd kao i njegov otac. Hajnrih V je insistirao da on postane car Svetog rimskog carstva. Papa nije pristajao, pa je Hajnrih V izvršio invaziju Italije 1110. godine.
Pod pritiskom Hajnrihove vojske sklopljen je dogovor 1111. da Hajnrih odustane od postavljanja biskupa, ali da crkva preda sve posede, koje je dobila od careva, još od doba Karla Velikog. Papa Paskal II je nerado na to pristao, a tokom priprema za Hajnrihovo krunisanje za cara narod Rima se pobunio.
Hajnrih je utamničio papu i 16 kardinala i držao ih zatvorene dva meseca.
U pomoć papi dolazili su saveznici Normani pod vodstvom Roberta I od Kapue. Hajnrih je uspio odbiti odvratiti normansku vojsku u akciji spasavanja. Papa je bio prinućen da se pokori i da prizna Hajnrihu pravo da postavlja biskupe. Hajnrih je odmah krunisan 13. aprila 1111. godine. Hajnrih se sa vojskom povukao u Nemačku tek kad je dobio obećanje od kardinala da neće da se svete zbog iznućenog priznanja kad se on sa vojskom povuče preko Alpi.
Čim se Hajnrih povukao crkveni koncil je ekskomunicirao cara, a koncesije su proglasili nevažećim, jer su dobijene iznuđivanjem.
Borba za investituru se nastavila. Hajnrih je ponovo izvršio invaziju Italije 1116. godine. Postavio je antipapu. Spor je razrešen kompromisnim konkordatom iz Vormsa 1122. po kome papa postavlja biskupe, a car ih dodatno postavlja kao feudalce. Carevi su tako zadržali dosta uticaja pri izboru biskupa.
Borbe u Bohemiji, Poljskoj i Ugarskoj uredi
U Bohemiji je trajao sukob Svatopluka i vojvode Češke Borivoja II. Svatopluk je zarobio Borivoja. Hajnrih je bio nezadovoljan ratom u Bohemiji, pa prisiljava 1107. Svatopluka da oslobodi Borivoja II. Hajnrih postaje Svatoplukov kum, pa ovaj ipak postaje vojvoda Češke.
Hajnrih je 1108. krenuo u rat u Ugarsku protiv Kolomana s namerom da na ugarski tron postavi Kolomanova brata Almoša. Svatopluk se priključio tom vojnom pohodu, ali zbog napada u Bohemiji prisiljen je da se vrati. Borivoj II je napao Bohemiju uz pomoć poljskog vojvode Boleslava III. Hajnrih je ostao sa smanjenom vojnom silom, pa nije uspio da zauzme Presburg, a Koloman je harao po Moraviji.
Hajnrih je bio ljut i odlučio je da se osveti Poljskoj, Uz pomoć Svjatopluka napada Poljsku. Opsedali su Glogov 1109. godine. Poljska vojska oko Glogova je bila poražena, a Boleslav III Pjast se sklonio u Glogov. Hajnrih je dao građanima Glogova pet dana primirja, ali da predaju svoju decu kao taoce, da bi se poštovalo primirje. Obećao je decu predati nakon pet dana bez obzira na odgovor. Boleslav III Pjast se nije predavao, a Hajnrih je prekršio obećanje i nije vratio decu. Decu je vezao za opsane sprave da mu budu živi štitovi. U toj opsadi je stradalo mnogo dece, a Glogov je odbranjen.
U bici na Psećim Poljima Poljaci su ponovo pobedili, pa se Hajnrih povukao.
Porodično stablo uredi
16. Henry of Speyer | ||||||||||||||||
8. Konrad II, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
17. Adelaide of Alsace | ||||||||||||||||
4. Hajnrih III, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
18. Herman II, vojvoda Švabije | ||||||||||||||||
9. Gizela Švapska | ||||||||||||||||
19. Gerberga of Burgundy | ||||||||||||||||
2. Hajnrih IV, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
20. Vilijam IV od Akvitanije | ||||||||||||||||
10. Vilijam V od Akvitanije | ||||||||||||||||
21. Ema od Bloa | ||||||||||||||||
5. Agnesa od Poatua | ||||||||||||||||
22. Otto-William, Count of Burgundy | ||||||||||||||||
11. Agnes od Burgundije | ||||||||||||||||
23. Ermentrude of Rheims | ||||||||||||||||
1. Hajnrih V, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
24. Berold | ||||||||||||||||
12. Humbert I od Savoje | ||||||||||||||||
6. Oton I Savojski | ||||||||||||||||
13. Ancilla of Lenzbourg | ||||||||||||||||
3. Berta Savojska | ||||||||||||||||
28. Manfred I od Torina | ||||||||||||||||
14. Ulric Manfred II of Turin | ||||||||||||||||
29. Prangarda of Reggio | ||||||||||||||||
7. Adelaida od Suze | ||||||||||||||||
30. Otbert II, Margrave of Milan | ||||||||||||||||
15. Bertha of the Obertenghi | ||||||||||||||||
31. Railinda of Como | ||||||||||||||||