Hronologija FNRJ i KPJ jun 1948.
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku juna meseca 1948. godine.
← maj | Hronologija FNRJ i KPJ tokom 1948. godine | jul → | |||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
1. jun
uredi- U Beogradu umro Jaša Prodanović (1867—1948), književnik i političar, jedan od osnivača Republikanske stranke (1921), potpredsednik Vlade FNRJ i član Srpske akademije nauka.[1]
3. jun
uredi- Vlada FNRJ, na predlog Ministarstva finansija, donela Uredbu o narodnom zajmu Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede FNRJ, koji je propagiran parolama — Istina pobediti mora i Radom ćemo dokazati da Jugoslavija gradi socijalizam.[2][3]
13. jun
uredi- U Otočcu, povodom petogodišnjice Prvog zasedanja ZAVNOH-a, na inicijativu Saveza boraca NOR kotara Otočac, osnovan Muzej narodnog oslobođenja, koji je bio posvećen Prvom zasedanju ZAVNOH-a i bio prvi muzej posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi u Narodnoj Republici Hrvatskoj.[2]
19. jun
uredi- U Beogradu održan plenum Saveznog odbora Narodnog fronta Jugoslavije na kome je razmatran izveštaj o radu Narodnog fronta. Plenum je doneo zaključke o daljem radu i odluku da se iz Saveznog odbora isključe Andrija Hebrang i Sreten Žujović, a za generalnog sekretara Narodnog fronta izabran je Petar Stambolić.[2]
20. jun
uredi- U Bukureštu, od 20. do 22. juna, održano zasedanje Komunističkog informacionog biroa (Kominform/Informbiro), na kome je usvojena Rezolucija o stanju u KP Jugoslavije.[3]
- CK KPJ, povodom zakazanog sastanka Informbiroa u Bukureštu, dao izjavu u kojoj je naglasio da ne može poslati svoje predstavnike na ovaj sastanak, jer je pitanje nesuglasica između CK SKP(b) i CK KPJ postavljeno nepravilno, a KPJ je jednostrano optužena u već objavljenim pismenim izjavama SKP(b) i drugih komunističkih partija. Predloženo je da se o sporu ne raspravlja pod ovim uslovima, već u neposrednom kontaktu CK SKP(b) i CK KPJ, a učesnicima zasedanja Informbiroa predloženo je da sa dnevnog reda skinu diskusiju O stanju u KPJ.[2][4]
27. jun
uredi- U Skoplju, 27. i 28. juna, održan Drugi kongres Antifašističkog fronta žena Makedonije, na kome su glavna pitanja bila — aktivnost AFŽ na privlačenju i masovnom uključivanju žena u ispunjavanju zadataka određenih Petogodišnjim planom, svestrani rad za političko i kulturno-prosvetno uzdizanje žena, rad sa seljankama u cilju obnavljanja poljoprivrede i razvijanja zadrugarstva.[5]
28. jun
uredi- Informbiro objavio Rezoluciju o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije, koja je doneta na zasedanju u Bukureštu, na insistiranje delegacije CK SKP(b). Otužbe iznete u Rezoluciji, bile su ponovljene optužbe iz pisama CK SKP(b) upućenih CK KPJ, u kojima je KPJ otužena da je postala „kulačka partija”, da se utopila u Narodni front i da takva politika može dovesti samo do izrođavanja Jugoslavije u običnu buržoasku republiku. Na kraju Rezolucije su pozvane „zdrave snage KPJ da prisile svoje današnje rukovodioce da otvoreno i pošteno priznaju svoje greške i da ih poprave”. Pored klevete na račun KPJ, Rezolucija je bila direktan poziv i podsticaj na žestoku kampanju protiv Jugoslavije.[5][3][4]
29. jun
uredi- Centralni komitet KPJ održao sednicu povodom Rezolucije o stanju u KPJ, koja je doneta na zasedanju Informbiroa. Na sednici je doneta Izjava CK KPJ povodom Rezolucije u kojoj se ističe da je zasnovana na netačnim i neosnovanim tvrdnjama i da predstavlja pokušaj rušenja ugleda KPJ. Odlučeno je da se Rezolucija Informbiroa i Izjava CK KPJ u celini objave u štampi, što je i učinjeno narednog dana.[5][3][4]
30. jun
uredi- Predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito, u pratnji predsednika Vlade NR Hrvatske Vladimira Bakarića, načelnika generalštaba JA general-pukovnika Koče Popovića, general-lajtnanta Svetozara Vukmanovića obišao gradilište Novog Beograda, gde je razgovarao sa rukovodiocima radova, radnicima i omladincima.[4]
Reference
uredi- ^ Hronologija Tito 1978, str. 121.
- ^ a b v g Hronologija 3 1980, str. 63.
- ^ a b v g Istorija Srbije 2004.
- ^ a b v g Hronologija Tito 1978, str. 122.
- ^ a b v Hronologija 3 1980, str. 64.
Literatura
uredi- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084