Crkva Svetog Đorđa u Rečanu

објекат и непокретно културно добро у Призренском управном округу, Србија

Crkva svetog Đorđa u selu Rečane kod Suve Reke, severoistočno od Prizrena, je zadužbina nepoznatog srpskog vojvode koji je tu sahranjen. Na osnovu delimično očuvanog natpisa na ktitorovom grobu, zaključuje se da je crkva podignuta i živopisana tokom 1360-tih godina, pre smrti nepoznaog vojvoda koji je preminuo 23. decembra 1370. godine.[1] Neki radovi na zaštiti građevine su rađeni 1926. godine, a njena arhitektura i živopis su u celini konzervirani u periodu od 1956. do 1960. godine.

Crkva svetog Đorđa
Crkva svetog Đorđa pre rušenja
Opšte informacije
MestoRečane
OpštinaOpština Suva Reka
Država Srbija
Vrsta spomenikaCrkva
Vreme nastanka14. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituCentar za očuvanje kulturne baštine na Kosovu i Metohiji Leposavić

Zaštita i trenutno stanje uredi

Crkva svetog Đorđa u Rečanima je 1990. godine stavljena pod zaštitu Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.[2] Posle okončanja NATO agresije na SRJ i dolaska snaga KFORa na prostor južne srpske pokrajine, albanski teroristi su u junu 1999. godine minirali, digli u vazduh i sravnili sa zemljom crkvu svetog Đorđa u Rečanima.

Istorija uredi

Crkva je nastala najverovatnije na tradiciji širom pravoslavnog sveta da pripadnici vojnog plemstva koje imalo običaj da gradi takve crkve.[1] Crkva je gorela i bila delimično srušena. Prvi zaštitni radovi preduzeti su 1926. godine, dok je potpuna konzervacija izvedena u periodu od 1956. do 1960. godine.[3]

Arhitektura uredi

Crkva je imala osnovu sažetog upisanog krsta, nad kojom se uzdizala osmostrana kupola. Osmostrano kube koje se oslanja na pilastre na uglovima sa spoljne strane ima prislonjene kolonete jednostavnog, pravougaonog preseka. Apsida je iznutra polukružna, a spolja trostrana. Na juž noj strani oltarskog prostora nalazi se niša pravougaonog oblika, a na severoistočnom niša polukružne osnove i zasvedena. U donjim delovima crkva je zidana kamenom nepravilnog oblika, a u gornjim delovima i svodovima pravilnim tesanicima sige. Kupola je građena od naizmeničnih redova sige i opeke, karakterističnom za Vardarski stil, kome ova crkva pripada.. Skroman keramoplastični ukras zastupljen je uglavnom na južnoj fasadi crkve.[4]

Arhitektonskim rešenjem osnove crkva je bliska crkvi Svete Varvare, odnosno Svetog Dimitrija u selu Kmetovce, što je dovodi u vezu i sa crkvom Svetog Nikole u manastiru Svetog Arhanđela kod Prizrena.

Živopis uredi

Živopis u crkvi bio je dosta oštećen, usled požara, kao i delimične razrušenosti crkve sredinom 19. veka. Smatra se da je delo lokalnih majstora, najverovatnije iz Prizrena koji su prema mišljenju SANU...

Inspirisani ostvarenjima iz prve polovine 14. veka pokazivali neke arhaične odlike, ali i izvesne crte karakteristične za savremene tokove, pa i za umetnost potonjeg vremena[2].

Pored uobičajenih predstava, živopis je specifičan po ciklusu kompozicija o životu svetog Đorđa. Desetak scena, bazirano je na slovenskoj redakciji mita o ovom svecu.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b Đorđević, Ivan M. Zidno slikarstvo srpske vlastele u doba Nemanjića, Filozofski fakultet, Beograd, 1994: 179
  2. ^ a b Crkva svetog Đorđa — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 
    (iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Rečane, Crkva svetog Đorđa”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126. 
  3. ^ Spomenička baština Kosova i Metohije, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 20022002: 102
  4. ^ Ivanović, Milan, Zadužbine Kosova: spomenici i zna- me nja srpskog naroda, Eparhija raško-prizrenska, Prizren, Bogoslovski fakultet, Beograd, 1987: 518

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi