17. septembar
датум
(preusmereno sa 17. септембра)
17. septembar (17.9.) je 260. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (261. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 105 dana.
Događaji
urediseptembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |
- 1630 — Osnovan je grad Boston u Masačusetsu.
- 1631 — U Tridesetogodišnjem ratu Šveđani i nemački protestanti pod komandom švedskog kralja Gustava Adolfa kod Lajpciga pobedili carsku vojsku pod vođstvom grofa Tilija.
- 1665 — U Londonu izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi.
- 1776 — Osnovan je Presidio San Franciska u Novoj Španiji.
- 1787 — Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD su na Filadelfijskoj konvenciji potpisali Ustav SAD.
- 1809 — Mirom u Fredrikshamu završen je Finski rat u kom je Rusija osvojila Finsku.
- 1814 — Frensis Skot Kei završio je svoju pesmu "Odbrana Fort MekHenrija", ona je kasnije postala predložak za tekst "Star Spangled Baner", himne Sjedinjenih Američkih Država.
- 1889 — Povodom 500. godišnjice Kosovske bitke u kraljevini Srbiji ustanovljen „Orden kneza Lazara“, koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolonaslednik.
- 1900 — Britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina potpisala dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija.
- 1914 — Srpski premijer Nikola Pašić sa albanskim političarem Esad-pašom potpisuje u Nišu tajni sporazum o savezništvu između Srbije i Albanije.
- 1918 — Posle trodnevne ofanzive Prva i Druga srpska armija uz pomoć dve francuske divizije probile Solunski front u Prvom svetskom ratu. Nemci i Bugari bili primorani da se povuku. Proboj Solunskog fronta omogućio srpskoj vojsci povratak u domovinu i, kao jedna od najuspešnijih operacija u Prvom svetskom ratu, doprineo konačnom slomu Centralnih sila.
- 1931 — Kompanija „RCA Victor“ predstavila prvu long-plej gramofonsku ploču na 33 obrtaja u hotelu „Savoj“ u Njujorku.
- 1939 —
- Sovjetska Crvena armija ušla u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Nemci napali Varšavu iz vazduha i sa kopna.
- Nosač aviona HMS Kurejdžos britanske Kraljevske mornarice je u Zapadnim prilazima torpedovala i potopila nemačka podmornica U-29, uz gubitak života 519 članova posade.
- 1944 — Spuštanjem angloameričkih padobranaca kod gradova Arnema, Najmegena i Gravea u Holandiji počela je operacija Market Garden u Drugom svetskom ratu.
- 1978 — Potpisivanjem okvirnog plana za mir na Bliskom istoku u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.
- 1991 — Prva verzija Linuks kernela (0.01) je objavljena na Internetu.
- 1997 — U blizini Fojnice, u centralnoj Bosni, srušio se helikopter Ujedinjenih nacija u kom su poginuli 12 predstavnika UN i pomoćnik predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu Gerd Vagner.
- 2001 —
- Njujorška berza ponovo je otvorena za trgovinu nakon napada 11. septembra, najduže zatvaranje od velike depresije.
- Okružni sud u Beogradu obustavio krivični postupak protiv čelnika zapadnih zemalja i NATO zbog agresije na Jugoslaviju 1999. Postupak obustavljen pošto je javni tužilac odustao od optužnice, a Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu kojom su optuženi osuđeni na po 20 godina zatvora.
- Makedonska vlada saopštila da će NATO trupama dozvoliti da ostanu u zemlji i po završetku njihovog mandata.
- 2006 — Pokrenuta TV Avala.
- 2011 — Pokrenut je pokret Okupiraj Vol Strit u parku Zukoti u Njujorku.
- 2016 — Dve bombe su eksplodirale u Sisajd Parku u Nju Džersiju i Menhetnu u Njujorku. 31 osoba je povređena u bombardovanju Menhetna.
Rođenja
uredi- 879 — Karlo III Bezazleni, francuski kralj (prem. 929)[1]
- 1826 — Bernhard Riman, nemački matematičar. (prem. 1866)
- 1853 — Marko T. Leko, srpski hemičar, rektor Velike škole, akademik i predsednik Crvenog krsta. (prem. 1932)
- 1857 — Konstantin Ciolkovski, ruski fizičar. (prem. 1935)
- 1905 — Vladan Desnica, srpski i hrvatski pisac. (prem. 1967)[2]
- 1918 — Agostino Neto, angolski pesnik i političar, 1. predsednik Angole. (prem. 1979)
- 1923 — Henk Vilijams, američki muzičar. (prem. 1953)
- 1931 — En Bankroft, američka glumica, rediteljka, scenaristkinja i pevačica. (prem. 2005)
- 1934 — Morin Konoli, američka teniserka. (prem. 1969)
- 1945 — Fil Džekson, američki košarkaš i košarkaški trener.
- 1948 — Kemal Monteno, bosanskohercegovački muzičar. (prem. 2015)
- 1954 — Dragan Simeunović, srpski fudbaler.
- 1958 — Janez Janša, slovenački političar, 5. premijer Slovenije.
- 1960 — Dejmon Hil, britanski automobilista, vozač Formule 1.
- 1962 — Baz Lurman, australijski reditelj, scenarista, producent i glumac.
- 1968 — Anastasija, američka muzičarka.
- 1969 — Kit Flint, engleski muzičar i plesač, najpoznatiji kao osnivač i član grupe The Prodigy. (prem. 2019)
- 1971 — Saša Marković, srpski fudbaler.
- 1971 — Adrijana Sklenaržikova, slovačka glumica i model.
- 1973 — Demis Nikolaidis, grčki fudbaler.
- 1974 — Rašid Volas, američki košarkaš.
- 1975 — Saša Stefanović, srpski košarkaš.
- 1979 — Goran Jeretin, crnogorski košarkaš.
- 1985 — Tomaš Berdih, češki teniser.
- 1985 — Mirza Teletović, bosanskohercegovački košarkaš.
- 1990 — Petar Đorđić, srpski rukometaš.
- 1996 — Duje Ćaleta Car, hrvatski fudbaler.
- 1998 — Luka Adžić, srpski fudbaler.
- 1999 — Julija van Bergen, holandska pevačica.
Smrti
uredi- 1961 — Adnan Menderes, turski premijer. (rođ. 1899)
- 1994 — Karl Poper, britanski filozof i akademik austrijskog porekla. (rođ. 1902)
- 1994 — Vitas Gerulajtis, litvanski-američki teniser. (rođ. 1954)
- 2008 — Zvonko Milenković, srpski muzičar, najpoznatiji kao član grupe Rokeri s Moravu. (rođ. 1956)
- 2019 — Džesika Džejms, američka pornografska glumica. (rođ. 1979)
Praznici i dani sećanja
uredi- — Australijski dan državljanstva.
- — Betmenov dan, godišnje označavanje koje je započeo DC Komiks 17. septembra 2013.
Literatura
urediVidi još
urediReference
uredi- ^ The Statistician and Economist. 1885. str. 297.
- ^ Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 145.