Jordan P. Ilić (Dojkinci, predeo Visok kod Pirota, Srez visočki, 24. april/6. maj 1883Beograd, 30. novembar 1950) bio je profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Jordan P. Ilić
Datum rođenja(1883-05-06)6. maj 1883.
Mesto rođenjaDojkinci, Kraljevina Srbija
Datum smrti30. novembar 1950.(1950-11-30) (67 god.)
Mesto smrtiBeograd, FNRJ

Biografija uredi

Profesor dr Jordan P. Ilić je rođen na Staroj planini u starom dojkinačkom roduLilćini” 24. aprila 1883. godine (po starom kalendaru) od oca Petra, učitelja u vreme Turaka i prvog narodnog poslanika iz svog sela u Srpskoj skupštini posle oslobođenja i majke Ilinke. Njegov mlađi brat od strica bio je episkop SPC. Završio je osnovnu školu u rodnom selu (1894), četiri razreda gimnazije u Pirotu (1898) i bogosloviju u Beogradu 1902. godine. Od septembra 1902. učiteljuje u selima: Kalna, Prćilovica, Topli Do, Dojkinci[1] (1906 — septembar 1910).

Oktobra 1910. upisuje studije na Katoličkom teološkom fakultetu Univerziteta u Bernu i do početka Prvog svetskog rata apsolvira i upiše Filozofski fakultet na istom univerzitetu (1914). Od 1. maja, 1916. do 23. avgusta, 1919. godine zadužen je za obrazovanje izbegle srpske dece u Lozani.[2][3]. Stalni je saradnik naučnog časopisa (nem) Internationale kirchliche Zeitschrift [4][5], a objavljuje svoje priloge i u ostalim švajcarskim časopisima [6][7] Doktorirao je 19. maja, 1922. na Filozofskom fakultetu odbranivši disertaciju: Narodno obrazovanje južnih Slovena[8] Odmah se vraća u zemlju i 4. decembra 1922. izabran je za docenta, upravo formiranog Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, za predmete Pedagogika i Metodika religijske nastave i vaspitanja. Za vanrednog profesora izabran je 25. maja 1930. godine, a za redovnog 16. maja 1939. Nije potpisao „Apel srpskom narodu[9] 1941. Okupacijske vlasti su ga 1942. godine penzionisale i kao nepoželjnog odstranile sa Univerziteta, ali je oktobra 1944. vraćen na redovnu dužnost.

Posle rata poklonio je fakultetu veliku ličnu biblioteku. Od 1946. do 1949. godine drži predavanja i iz novouvedenog predmeta: Hrišćanska sociologija. Umro je od raka 30. novembar 1950. ne dočekavši isključenje Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta sa Univerziteta u Beogradu 1952. godine, mada su još za njegovog života partijski i državni organi započeli i sprovodili opsežnu denuncijaciju svih profesora, ne bi li ukinuli ili potpuno promenili fakultet. Na zahtev Milija Dilparića, predsednika Državne komisije za verska pitanja, sačiinio je krajem juna 1949. godine dr Radovan N. Kazimirović, sa naznakom „najpoverljivije”, elaborat o stanju na Bogoslovskom fakultetu[10] Pod brojem 5 dr Kazimirović izveštava:

Dr Jordan Ilić, red. profesor pedagogike. To je jedan od najkonzervativnijih profesora na fakultetu. On je brat od strica niškog episkopa Dr Jovana, koji se pre monaštva takođe zvao Jordan.

Dva Jordana obadva jednaka.

...

On je uvek služio reakcionarnim tipovima.

Sa svojim takođe jako konzervativnim bratom od strica, episkopom Jovanom, sada igra veliku ulogu u učvršćivanju reakcionarnog fronta među popovima i kaluđerima.

Na fakultetu je bez ikakve koristi i potpuno je sazreo za penziju.

Reference uredi

  1. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1906. godine
  2. ^ Lit. 1, str. 7
  3. ^ Misija dr Rajsa je snimila SRPSKA DECA U ŠVAJCARSKOJ, film je prikazan u Solunu 19. aprila / 2. maja, 1916. Verovatno je istog porekla i film GRUPA OD PEDESET SRPSKIH SIROČADI STIGLA JE U LOZANU KOD ŠVAJCARSKIH PORODICA KOJE ĆE SASVIM PREUZETI BRIGU O NjIMA.(Srpski film - filmovi o nama - 1916[mrtva veza])
  4. ^ (nem) Die Balkanenkirchen und die Gestaltung der südlichen Slavenvölker, Bern 1918, 123-140.
  5. ^ (nem) Der Serbische Südosten und die Ansprüche der Bulgaren, Bern 1919, br. 54, 60 i 66.
  6. ^ (nem) Die serbische Katastrofe von Kosovo, Der Bund, Bern 1917, br. 367, 369 i 371.
  7. ^ (nem) Die Kriegeziele, Berner Tagewacht, Bern 1917.
  8. ^ (nem) Völkerbildung der Südlichen Slawen. - Objavio (nem) Internationale kirchliche Zeitschrift (1922 / 1923) u četiri sveske.
  9. ^ Novo vreme, Beograd, 13. avgust, 1941.
  10. ^ Arhiv Jugoslavije, 144, 2-53.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi