Ljubaviči
Ljubaviči (rus. Люба́вичи, blr. Любаві́чы, Jidiš ליובאוויטש) je ruralno naselje u Rudnjanskom rejonu, Smolenska oblast, Ruska Federacija.
Ljubaviči Любавичи | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Središnji FO |
Oblast | Smolenska oblast |
Rejon | Rudnjanski rejon |
Osnovan | 1654. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 460 |
— gustina | 319,44 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 49′ 22″ S; 31° 00′ 47″ I / 54.8227° S; 31.013° I |
Vremenska zona | UTC+4 |
Površina | 1,44 km2 |
Poštanski broj | 216774 |
Pozivni broj | +7 48141 |
Registarska oznaka | 67 |
Istorija uredi
Naselje je bilo osnovano u Poljsko-litvanijskoj državi. Prvi put je pomenuto 1654.[1] godine. 30. aprila 1655, u pismu porodici, pomenuo ga je ruski car Aleksej I Mihajlovič[2]. 1784. pomenut je kao manji grad, deo feudalaca, rodbine Ljubomirskih[3]. Naselje je pripao Oršavskom rejonu, Mogiljovska gubernija.[4]
Nakon podele Poljske naselje je pripalo Ruskoj Imperiji. Za vreme Napoleonove invazije na Rusiju 2 nedelje je u naselju bivao korpus francuskog maršala Emanuela Grušija[5]. 1857. naselje je imalo oko 2500 stanovnika, po drugom zapisu oko 1516 (1880. godine), od kojih je bilo 987 Jevreja. Selo je imalo 313 kuća, dve Pravoslavne crkve i dve sinagoge.[3]
Ljubaviči su u istoriju ušli kao centar hasidizma (religijski pokret judaizma). Za vreme Prvog svetskog rata dosta Jevreja je pobegla na zapad[6]. Za vreme Drugog svetskog rata Nemci su 27. septembra 1941. ustanovili jevrejski geto. 4. novembra 1941. izvede masakr nad 483 Jevreja[7].
Centar hasidizma uredi
Naselje je postalo poznato od 17. veka dalje, kada si lideri hasaditske sekte judaizma osnovali Habad (Habad-Ljubavič ili Ljubavički hasidizam). Sektu hasidskog judaizma je osnovao rabin Šneur Zalman iz Ljozna (Vitepski rejon), čiji je sin, rabin Dov Ber, prešao u naselje Ljubaviči, pa je pokret nazvan po Ljubavičima. Rabin Šneur Zalman je u Ljubavičima, kao mlad, bio učiteljem. Istoriju Ljubaviča opisao je u svojim memoarima rabin Josif Izak Šnerson, šesti rabin Ljubaviča, gde je opisao i razvoj jevrejske religije. U Ljubavičima bila je i velika Biblioteka Šnersona, koja je za vreme Prvog svetskog rata premeštena u Moskvu (sada deo Ruske narodne biblioteke - FGBU RGB). Deo knjiga nalazi se u Njujorku, gde je danas centar hasidizma Habad.
Galerija uredi
-
Menahem Mendelj Šnerson (1789–1866), treći Rabin od Habad hasidizma, koji je pokopan u Ljubaviču, zajedno sa naslednikom, Rabinom Šmuelom Šnersonom (1834–1882)
-
Karta Bele Rusije iz 1882, deo Ruske Imperije, koja prikazje i Mogiljovsku gubernaturu
-
Karta Jevrejske populacije u Ruskoj Impreriji (1905)
-
Jevrejsko groblje u Ljubaviču
-
Žensko groblje Habad sekte
-
Nekropola iz sekte Habad (Habad Ljubavič)
Reference uredi
- ^ Lyubavichi, Rudnyansky District, Smolensk Oblast". rediff.com. Retrieved 23 December
- ^ G. Kotošihin, A. Liberman. Moskoviя i Evropa. M.: Fond Sergeя Dubova, 2000. S. 513
- ^ a b Geographical Dictionary of the Kingdom of Poland, 1880–1914, Słownik Geograficzny Królestwa Polskiego tom V, s. 392
- ^ Ispolnitelьnый komitet Smolenskogo oblastnogo soveta narodnыh deputatov. Gosudarstvennый arhiv Smolenskoй oblasti. "Administrativno-territorialьnoe ustroйstvo Smolenskoй oblasti. Spravočnik", izd. "Moskovskiй rabočiй", Moskva (1981). str. 250.
- ^ Izobraženie voennыhъ dѣйstviй pervoй armii vъ 1812 godu, Glavnokomanduющego i Voennago Ministra, Barklaя de Tolli. str. 9 // Čtenія v Imperatorskom obщestvѣ istorіi i drevnosteй rossійskih pri Moskovskom universitetѣ, vыpusk 27. M: Univ. tip., 1858.
- ^ "והנני אביך הדורש שלומך וטיפה מתגעגע" ● פרק ה' - שטורעם.נט כל חב"ד יודעת
- ^ Rural Localities in Smolensk Oblast: Lyubavichi, Rudnyansky District, Smolensk Oblast, Petrovichi, Kadino, Smolensk Oblast, Katyn. Books LLC. 2010. ISBN 978-1-157-13325-4.
Spoljašnje veze uredi
- Istorija Habada u Ljubavičima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2016) (hebrejski)
- Ljubaviči, enciklopedija Smoleknske oblasti (jezik: ruski)