Aerodrom Priština

Aerodrom Priština (IATA: PRN, ICAO: BKPR) međunarodni je aerodrom u Prištini. Nalazi se na 15 km jugozapadno od samog grada. Ima letove do brojnih evropskih destinacija.

Aerodrom Priština

Logo aerodroma


Opšti podaci
IATA PRN
ICAO BKPR
Tip Javni/Vojni
Operator Republika Srbija
Otvoren
  • 1965. god.; pre 59 godina (1965)
    (kao domaći aerodrom)
  • 15. oktobar 1999. god.; pre 24 godine (1999-10-15) (kao međunarodni aerodrom)
Država Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Lokacija Slatina
Najbliži grad Kosovo Polje
Gradovi koji se
služe aerodromom
Priština
Nadmorska visina 545 m
Koordinate 42° 34′ 22″ N 021° 02′ 09″ E / 42.57278° S; 21.03583° I / 42.57278; 21.03583
Poletno-sletne staze
Smer Dužina Površina
m ft
17/35 3.000 9.842 asfalt

Jedina je ulazna luka za vazdušne putnike na Kosovo i Metohiju. Prema vlastima Republike Kosovo,[a] nosi naziv u čast Adema Jašarija, osnivača terorističke Oslobodilačke vojske Kosova. Služi kao operativna baza za Eurowings iz Nemačke i, ranije, Adria Airways iz Slovenije.

Istorija uredi

 
Defile ruskih mirovnjaka povodom posete predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina Prištini

Između 12. i 26. juna 1999. došlo je do kratkog ali napetog sukoba između NATO-a i ruskih pripadnika KFOR-a u kojem su ruske trupe zauzele aerodrom. Kontingent od 200[1] ruskih vojnika raspoređenih u Bosni i Hercegovini prešao je na Kosovo i Metohiju i zauzeo aerodrom u Prištini.

Stajalište i putnički terminal su renovirani i prošireni 2002, a zatim ponovo 2009. U junu 2006. aerodrom je dobio nagradu za najbolji aerodrom 2006. od strane Međunarodnog saveta aerodroma. Pobednički aerodromi su izabrani za dostignuća u nizu disciplina, uključujući razvoj aerodroma, operacije, objekte, bezbednost i sigurnost, kao i korisničku podršku.[2]

Aerodrom je 12. novembra 2008. po prvi put u svojoj istoriji primio milion putnika (ne računajući vojsku). Tim povodom je upriličena posebna svečanost na kojoj je milioniti putnik dobio besplatnu povratnu kartu do odredišta po svom izboru koje aerodrom opslužuje.[3]

Krajem 2010. godine aerodrom je preimenovan u Međunarodni aerodrom Adem Jašari Priština, po osnivaču Oslobodilačke vojske Kosova, koja se tokom 1990-ih borila za otcepljenje Kosova i Metohije od Savezne Republike Jugoslavije.[4]

Zbog tekućeg spora između Srbije i vlasti u Prištini, na letove ka i sa aerodroma utiče odbijanje srpske kontrole vazdušnog saobraćaja, odnosno SMATSA, da dozvoli prelete preko vazdušnog prostora Srbije.[5] Ovo dovodi do toga da putanje leta izbegavaju srpsku teritoriju, a letovi za Prištinu moraju da uđu preko vazdušnog prostora Albanije ili Severne Makedonije.[6] Ovaj spor može da dovede do 30 minuta dužeg trajanja leta i diskusije. Budući da je jedini operativni aerodrom u neposrednom regionu, svaka skretanja idu preko susednih država, s obzirom da je Aerodrom Đakovica i dalje zatvoren objekat.

Redovne linije uredi

Sledeće redovne putničke avio-kompanije koriste aerodrom Priština (od januara 2010):

Avio-kompanija Odredišta
Adrija ervejz Ljubljana
Bel er Lijež, Rim-Leonardo da Vinči, Tirana, Štutgart
Britiš ervejz London-Getvik
Edelveis er Ženeva, Cirih
Er Berlin Diseldorf, Minhen, Frankfurt, Hanover
Er Berlin letove obavlja Beler erlajns Ženeva, Cirih
Kroacija erlajns Zagreb
Meridijana Verona, Rim
Montenegro erlajns Podgorica, Tivat [sezonski]
Ostrijan erlajns Beč
Ostrijan erlajns letove obavlja Tajrolin ervejz Beč [sezonski]
Svis internašonal er lajns Cirih
Skandinejvijan erlajns sistem Kopenhagen
Tafa er Fridrihshafen
Terkiš erlajns Istanbul-Ataturk
Hamburg internašonal Minhen
Džermanija Diseldorf, Štutgart
Džermenvings Berlin-Šenefeld, Keln/Bon, Hamburg, Štutgart

Statistika uredi

 
Hala za čekiranje
Podaci o prometu na Međunarodnom aerodromu Priština
Godina Putnici Promena Avio operacija Promena
2004. 910.797 9,1% 4.716 13,3%
2005. 930.346  2,1% 4.983  5,7%
2006. 882.731  5,1% 4.077  18,2%
2007. 990.259  12,2% 4.316  5,9%
2008. 1.130.639  14,2% 4.928  14,2%
2009. 1.191.978  5,4% 5.709  15,9%
2010. 1.305.532  9,5% 6.143  7,6%
2011. 1.422.302  8,9% 6.738  9,7%
2012. 1.527.134  7,4% 6.947  3,1%
2013. 1.628.678  6,6% 7.305  5,2%
2014. 1.404.775  13,7% 5.994  17,9%
2015. 1.549.198  10,3% 6.773  13,0%
2016. 1.744.202  12,6% 7.254  7,1%
2017. 1.885.136  8,0% 7.508  3,5%
2018. 2.161.874  14,7% 8.388  11,7
2019. 2.373.698  9,6% 18.226  8,6%
2020. 1.102.091   53,4% 8.472   53,5%
2021. 2.180.809   97% 17.842   110,6%
2022. 2.994.560   37,3% 21.842   21,3%
2023. 3.424.883   14,3% 23.082   5,8%

Napomene uredi

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference uredi

  1. ^ „Singer James Blunt 'stopped World War 3'. BBC. 14. 11. 2010. Pristupljeno 20. 3. 2014. „In an interview with BBC Radio 5Live, to be broadcast later on Sunday, he said: "I was given the direct command to overpower the 200 or so Russians who were there. 
  2. ^ „Home | Prishtina International Airport”. www.limakkosovo.aero. Arhivirano iz originala 9. 5. 2008. g. 
  3. ^ „Prishtina airport hits 1 million passengers”. New Kosova Report. 12. 11. 2008. Arhivirano iz originala 21. 10. 2013. g. Pristupljeno 8. 1. 2014. 
  4. ^ „Renaming Balkan airports to annoy the neighbours”. The Economist. 9. 11. 2017. Pristupljeno 3. 8. 2021. 
  5. ^ „Focus on Kosovo”. The Controller. Arhivirano iz originala 27. 05. 2021. g. Pristupljeno 09. 08. 2022. 
  6. ^ „Focus on Kosovo”. The Controller. Arhivirano iz originala 27. 05. 2021. g. Pristupljeno 09. 08. 2022. 

Spoljašnje veze uredi