Aleja velikana na Novom groblju u Beogradu
Aleja velikana je prva prostorna celina na Novom groblju u Beogradu, namenjena sahranjivanju istaknutih ličnosti.
Istorija
urediBeogradska opština je započela njenu izgradnju 1926. godine, sa namerom da se tamo sahrane ličnosti koje su ili hrabro poginule ili ostavile toliko dubok trag u Srbiji, da država nije stigla da im se oduži za života, podrazumevajući da će sa njima biti sahranjene i njihove porodice. Aleja se nalazi se na prostoru između Arkada i Aleje streljanih rodoljuba.[1]
Od 1927. godine u ovoj Aleji nisu pravljena nova grobna mesta.[2]
Jedna od prvih ličnosti sahranjenih u Aleji velikana je Velimir Teodorović (vanbračni sin Mihaila Obrenovića i osnivač Velimirijanuma), čija je kapela izgrađena 1927. godine, prema projektu Pere Popovića i Mihaila Mihailoviča Androsova, arhitekata Ministarstva građevina.[1]
Neke grobnice srpskih velikana iz 19. veka su u ovu aleju prenete sa starog Tašmajdanskog kod crkve Svetog Marka, na Novo groblje.[1]
Aleju velikana ne treba mešati sa Alejom zaslužnih građana, ni sa Arkadama (gde je među prvima sahranjen Nikola Pašić).[1] zatim Milenko Vesnić i armijski general Janko Vukotić.[3] Mnoge novine, radio i TV stanice, ali i učesnici u brojnim emisijama, nenamerno prave greške, mešajući ove aleje.[4]
Istaknute ličnosti
urediNeke od istaknutih ličnosti sahranjenih u Aleji velikana su:[5]
- Miloš Vasić (1859—1935), divizijski general
- Stevan Vladislav Kaćanski (1829—1890), nacionalni revolucionar i pesnik
- Mihailo Kovačević (1878—1927), brigadni general
- Branislav Kojić (1899—1987), arhitekta
- Petar Kočić (1877—1916), književnik i političar
- Milan Kujundžić Aberdar (1842—1893), filozof i političar
- Dušan Marković (1879—1935), divizijski general
- Ilija Milosavljević Kolarac (1789—1878), trgovac i zadužbinar
- Jovan Popović (1905—1952), književnik
- Milan Pribićević (1877—1937), oficir i političar
- Milorad Ruvidić (1863—1914), arhitekta
- Milunka Savić (1890—1973), učesnica Balkanskih i Prvog svetskog rata
- Milan Srškić (1880—1937), pravnik i političar
- Kornelije Stanković (1831—1865), kompozitor
- Velimir Mihailo Teodorović (1849—1898) dobrotvor i zadužbinar
- Dimitrije Tucović (1881—1914), teoretičar socijalizma i političar
- Kosta Hristić (1852—1927), pravnik i diplomata
- Stevan Hristić (1885—1958), kompozitor i dirigent
- Jovan Cvijić (1865—1927), geograf
Grobna mesta u Aleji
urediRedni broj | Grobno mesto |
---|---|
Slika | O sahranjenim ličnostima |
1. | Grob Dimitrija Tucovića |
Dimitrije Tucović (1881—1914), teoretičar socijalizma i osnivač Srpske socijaldemokratske partije, učesnik Prvog balkanskog i Prvog svetskog rata, sahranjen je u Aleji velikana 2016. godine kada su njegovi posmrtni ostaci preneti sa trga Slavija, gde su se nalazili od 1949. godine. | |
2. | Porodična grobnica Miloša Vasića |
Miloš Vasić (1859—1935), general Srpske vojske i divizijski general Jugoslovenske vojske, ministar vojni Kraljevine Srbije i ministar vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije, reformator vojnog zakona po kome je uveden vojni čin vojvode. Pored Vasića ovde je sahranjena njegova supruga Zorka (1868—1945), kao i njegovi rođaci. | |
3. | Porodična grobnica Petra Kočića |
Petar Kočić (1877—1916) književnik i političar, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegov grob prenet sa Tašmajdanskog groblja. Pored Kočića ovde su sahranjeni i članovi njegove porodice — sin Slobodan (1910—1913), supruga Milka (1882—1966), ćerka Dušica Pavić (1914—1994), kao i potomci njegove ćerke. | |
4. | Porodična grobnica Dušana Markovića |
Dušan M. Marković (1879—1935) divizijski general Jugoslovenske vojske, od 1929. do 1935. godine je bio komandant celokupne žandarmerije. Pored Markovića ovde je sahranjena njegova rano preminula ćerka Branislava (1912—1933), kao i drugi članovi porodice. | |
5. | Porodična grobnica Aleksandra Kneževića |
Aleksandar Knežević (1845—1892) inspektor železničke direkcije, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegova grobnica preneta sa Tašmajdanskog groblja. U porodičnoj grobnici su sahranjeni i njegovi rođaci, među kojima — Milorad Ruvidić (1863—1914), arhitekta i Dragoslav Todorović (1909—1964), profesor Ekonomskog fakulteta. | |
6. | Grob Milana Srškića |
Milan Srškić (1880—1937), pravnik i političar, bio je ministar u više Vlada, a u dva mandata od 1932. do 1934. godine bio je predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije. | |
7. | Porodična grobnica Milana Kujundžića Aberdara |
Milan Kujundžić Aberdar (1845—1892), filozof i političar, profesor Velike škole, sekretar Srpskog učenog društva (1873—1882), ministar prosvete, predsednik Narodne skupštine (1880—1885) i član Srpske kraljevske akademije od osnivanja, sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada je njegova grobnica preneta sa Tašmajdanskog groblja. Pored njega u porodičnoj grobnici su sahranjeni njegova sestra Nerandža Ugrinov umrla 1929, zet general Vladimir Ugričić umro 1921. godine, kao i njihove ćerke — Petra, Nasta, Bosiljka Bosa i Zora. | |
8. | Porodična grobnica Radivoja Jovanovića |
9. | Grob Jovana Cvijića |
Jovan Cvijić (1865—1927), geograf, osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije (1921—1927) profesor i rektor Beogradskog univerziteta (1906—1907 i 1919—1920). Pored Cvijića ovde je sahranjena i njegova supruga Ljubica. | |
10. | Porodična grobnica Milana Pribićevića |
Milan Pribićević (1877—1937), oficir, učesnik Balkanskih i Prvog svetskog rata i političar, jedan od lidera Zemljoradničke stranke. Pored Pribićevića, ovde su sahranjene njegova majka Hristina Pribićević (1844—1921) i supruga Ruža Pribićević (1890—1968). | |
11. | Grob Stevana Kaćanskog |
Stevan Vladislav Kaćanski(1829—1890), nacionalno-politički radnik i revolucionar. Bio je najpopularniji srpski patriotski pesnik u drugoj polovini XIX veka, čije su pesme bile inspirisane poetskim snom o oslobođenju i ujedinjenju Srba. Sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine, kada su njegovi posmrtni ostaci prenti sa Tašmajdanskog groblja, a spomen-grobnica mu je otkrivena 12. maja 1929. godine. | |
12. | Grob Jovana Popovića |
Jovan Popović (1905—1952), književnik i učesnik Narodnooslobodilačkog rata, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti; nosilac Partizanske spomenice 1941. Pored Popovića ovde je sahranjena i njegova supruga Bosa Popović (1910—1984). | |
13. | Porodična grobnica Ilije Milosavljevića Kolarca |
Ilija Milosavljević Kolarac (1789—1878), trgovac i zadužbinar, u Aleji velikana je sahranjen 1927. godine kada mu je grob prenet sa Tašmajdanskog groblja. Ovde je sahranjena i njegova supruga Sinđelija. | |
14. | Porodična grobnica—kapela Lazarević-Spužić |
15. | Porodična grobnica—kapela Hristić |
16. | Porodična grobnica Simonović |
17. | Kapela Mihaila Todorovića |
Velimir Mihailo Teodorović (1849—1898) dobrotvor i zadužbinar. Vanbračni sin kneza Mihaila Obrenovića i Slovenke Marije Berghauz. Kršten je u rimokatoličkoj crkvi kao Viljem. Sahranjen je u Aleji velikana 1927. godine kada su njegovi posmrtni ostaci preneti sa sa groblja u Minhenu, gde su se nalazili od 1898. godine. | |
18. | Porodična grobnica Jevrema Simića |
Jevrem Simić (1876—1936) pravnik i diplomata Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Pored njega, u istoj grobnici su sahranjeni njegova supruga Danica Simić (1891—1980), Nastas Nedić (1921—1928) i Nadežda Nedić (1920—2010). | |
19. | Grob Mihajla Kovačevića |
Mihailo Kovačević (1878—1927), brigadni general Jugoslovenske vojske i učesnik Balkanskih i Prvog svetskog rata. Ubijen je u Štipu 5. oktobra 1927. godine u atentatu, koji su izveli članovi VMRO. Pored Kovačevića, ovde je sahranjena i njegova supruga Zorka. | |
20. | Grob Miloša Savčića |
Miloš Savčić (1865—1941) jedan od najbogatijih Evropljana svog vremena, ministar građevina, gradonačelnik Beograda, građevinski inženjer, preduzetnik, savetnik, saradnik i rukovodilac brojnih privrednih objekata u Kraljevini Srbiji i Kraljevini Jugoslaviji. | |
21. | Grob Milunke Savić |
Milunka Savić (1890—1973), učesnica Balkanskih i Prvog svetskog rata, heroina srpske vojske i i jedna od žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Sahranjena je u Aleji 2013. godine, kada su njeni posmrtni ostaci preneti iz porodične grobnice. | |
22. | Porodična grobnica Gavre Jovanovića |
23. | Porodična grobnica Kornelija Stankovića |
24. | Porodična grobnica Kojić |
25. | Porodična grobnica Đura Paunkovića |
26. | Porodična grobnica Pere Slijepčevića |
napomena: | Grobna mesta u tabeli su poređana prema rasporedu po kome se nalaze, krećući se iz pravca Arkada (od strane Ruzveltove ulice) ka Aleji streljanih rodoljuba. |
Reference
urediLiteratura
uredi- Beogradska groblja: Znamenite ličnosti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. januar 2020)
- „Nisu svi veliki: Ko je sve i zašto sahranjen u Aleji velikana”. Srbija danas. Goran (na jeziku: srpski). Beograd. 12. 3. 2017. Pristupljeno 28. 1. 2018.
- „Nenad Bogdanović neće potpisati odluku o sahrani Miloševića u Aleji zaslužnih građana”. beograd.org.rs. Grad Beograd - Služba za informisanje. 13. 3. 2006. Pristupljeno 10. 11. 2013.
- Kocić, Danilo (21. 1. 2018). „Razlika između Aleje velikana i Aleje zaslužnih građana”. Politika onlajn. Beograd: Politika novine i magazin d.o.o. Pristupljeno 28. 1. 2018.
- Latanović, Zora (23. 3. 2006). „Večne žizni dveri”. NIN. str. 39. Pristupljeno 12. 11. 2013.
- Brda, Milan (ur.). Novo groblje u Beogradu - Vodič. Beograd: JPK Pogrebne usluge. Pristupljeno 28. 1. 2018.