Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1936.
Atletska takmičenja na 11. Letnjim olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine održavala su se na novom Olimpijskom stadionu u Berlinu u periodu od 2. do 9. avgusta 1936.
Takmičilo se u 29 disciplina, od kojih su 23 bile muške, a 6 ženskih disciplina. Učestvovalo je 775 takmičara 667 muškaraca i 98 žena iz 43 zemlje, što je bio najveći broj do tada.
Zemlje učesnice uredi
- Avganistan (2+0)
- Argentina (8+0)
- Australija (4+1)
- Austrija (2+0)
- Belgija (11+2)
- Brazil (10+0)
- Bugarska (2+0)
- Kanada (21+7)
- Čehoslovačka (30+1)
- Čile (9+1)
- Kina (21+1)
- Kolumbija (5+0)
- Danska (10+0)
- Egipat (4+0)
- Estonija (7+0)
- Filipini (6+0)
- Finska (33+4)
- Francuska (12+0)
- Nemačka (62+15)
- Jamajka
- Japan (39+7)
- Grčka (13+1)
- Indija (4+0)
- Island (4+0)
- Italija (27+5)
- Jugoslavija (16+5)
- Letonija (7+0)
- Lihtenštajn (2+0)
- Luksemburg (6+0)
- Malta (2+0)
- Mađarska (24+1)
- Meksiko (3+0)
- Norveška(11+0)
- Novi Zeland (3+0)
- Holandija (10+8)
- Poljska (14+3)
- Peru (9+0)
- Portugalija(2+0)
- Ujedinjeno Kraljevstvo (42+10)
- Rumunija (5+0)
- SAD (64+13)
- Južnoafrička Republika (14+0
- Švedska (36+1)
- Švajcarska (19+0)
Na ovim igrama učestvovalo je 6 zemalja kojima je ovo prvo učešće u atletskim takmičenjima:
- Avganistan, Jamajka, Island, Lihtenštajn, Malta i Peru.
Od 49 zemalja učesnika Igara u Berlinu 6 nisu imale takmičre u atletici:
Najmlađi učesnik na atletskim takmičenjima bio je japanska bacačica diska Ko Nakamura Jošino sa 16 godina i 106 dana, a najstariji kanadski maratonac Persi Vijer koji je imao 52 godine i 199 dana, ali nije bio najstariji takmičar na ovim Igrama.
Na atletskim takmičenjima oboreno je 8 svetskih rekorda i 15 olimpijskih. Medalje su osvajali predstavnici 16 zemalja, a najviše uspeha imali su predstavnici SAD koji su osvojili ukupno 25 medalja (14 zlaznih, 7 srebrnih i 4 bronzane). Zanimljivo je da su u disciplinama skok uvis i desetoboj sve medalje osvojili predstavnici SAD. To je uspelo i Fincima u trci na 10.000 metara.
Najuspešniji pojedinac bio je američki takmičar Džesi Ovens sa osvojene četiri zlatne medalje.
Na atletskim takmičenjima zapažen je gest diskriminacije kada se Hitler ne želeći čestitati četvorostrukom pobedniku, crncu Džesiju Ovensu izgubio sa stadiona čim je saznao rezultat.
Osvajači medalja uredi
Muškarci uredi
Žene uredi
Disciplina | Rezultat | Rezultat | Rezultat | |||
---|---|---|---|---|---|---|
100 m detalji |
Helen Stivens SAD |
11,5 SR |
Stanislava Valasjevič Poljska |
11,7 | Kete Kraus Nemačka |
11,9 |
80 m prepone detalji |
Trebizonda Vala Italija |
11,7 OR |
Ani Štojer Nemačka |
11,7 OR |
Elizabet Tejlor Kanada |
11,7 OR |
štafeta 4 h 100 m detalji |
SAD Harijet Bland Anet Rodžers Beti Robinson Helen Stivens |
46,9 | Ujedinjeno Kraljevstvo Ajlin Hiskok Vajolet Olni Odri Braun Barbara Berk |
47,6 | Kanada Doroti Brukšo Mildred Dolson Hilda Kameron Ejlin Mejger |
47,8 |
Skok uvis detalji |
Ibolja Čak Mađarska |
1,60 | Doroti Odam Ujedinjeno Kraljevstvo |
1,60 | Elfride Kaun Nemačka |
1,60 |
Bacanje diska detalji |
Gizela Mauermajer Nemačka |
47,63 OR |
Jadviga Vajs Poljska |
46,22 | Paula Molenhauer Nemačka |
39,80 |
Bacanje koplja detalji |
Tili Flajšer Nemačka |
45,18 OR |
Luize Kriger Nemačka |
43,29 | Marija Kvasnjevska Poljska |
41,80 |
Bilans medalja uredi
Medalje zemlje domaćina |
Bilans medalja, muški uredi
|
Bilans medalja u atletici, žene uredi
|
Bilans medalja u atletici, ukupno uredi
Zemlja | |||||
---|---|---|---|---|---|
1. | SAD | 14 | 7 | 4 | 25 |
2. | Nemačka | 5 | 4 | 7 | 16 |
3. | Finska | 3 | 5 | 2 | 10 |
4. | Ujedinjeno Kraljevstvo | 2 | 5 | 0 | 7 |
5. | Japan[1] | 2 | 2 | 3 | 7 |
6. | Italija | 1 | 2 | 2 | 5 |
7. | Mađarska| | 1 | 0 | 0 | 1 |
Novi Zeland | 1 | 0 | 0 | 1 | |
9. | Poljska | 0 | 2 | 1 | 3 |
10. | Kanada | 0 | 1 | 3 | 4 |
11. | Švajcarska | 0 | 1 | 0 | 1 |
12. | Holandija | 0 | 0 | 2 | 2 |
Švedska | 0 | 0 | 2 | 2 | |
14. | Australija | 0 | 0 | 1 | 1 |
Letonija | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Filipini | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Ukupno (16) | 29 | 29 | 29 | 87 |
Izvori uredi
- ^ a b v I Son Ki-Čung (Sin Kitei) i Nan Sung-Jong (Nan Shōryū) bili su iz Koreje. MOK je njihove medalje dodelio Japanu jer je Koreja bile japanske kolonije u to vreme. Svi korejski olimpijci tokom japanske kolonijalne vladavine mogli su da učestvuju na igrama, kao predstavnici Japana, a Japanci su zahtevali da koriste japanske oblike njihovih imena. Neki izvori još uvek vode Sina Kitejia kao prvog korejskog pobednika na olimpijskim maratonu.
Spoljašnje veze uredi