Bač

град у Србији

Bač je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 5399 stanovnika. Regija Bačka je dobila ime po ovom gradu.

Bač
Bačka tvrđava
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobački
OpštinaBač
Stanovništvo
 — 2011.Pad 5.399
 — gustina48,8/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 23′ 29″ S; 19° 14′ 12″ I / 45.39135° S; 19.23680° I / 45.39135; 19.23680
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina92 m
Površina110,6 km2
Bač na karti Srbije
Bač
Bač
Bač na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj21420
Pozivni broj021
Registarska oznakaNS

Bač je udaljen 22 km od Bačke Palanke, 62 km od Novog Sada, 120 km od Subotice i 140 km od Beograda.

Nazivi uredi

Bač je poznat po još nekim nazivima na drugim jezicima: mađ. Bács, nem. Batsch, slč. Báč, lat. Bach.

Istorija uredi

 
Grb Bača iz 1880. godine

Istorija Bača počinje još u bronzano doba. U Budimpešti se čuva mač iz tog perioda koji je nađen u okolini današnjeg Bača. Iskopine kod današnjeg Bača iz rimskog perioda pokazuju da je tu nekada bila veća rimska naseobina, koja je stradala usled nasrtaja Varvara.

Drevni grad je dao ime celoj regiji Bačka. Prvi tragovi u pisanim izvorima o Baču i području oko njega potiču još iz perioda Justinijana, kada gospodar Carigrada i car Istočnog rimskog carstva pominje Bač u svom pismu 535. godine.

Bač je prema nekim letopisima bio i Avarska tvrđava (873. godine). Reč Bač to upravo i znači. U prelazu prvog milenijuma u drugi, Bač je već bio izgrađen i utvrđen grad. Za vreme Arpadovića Bač postaje ne samo crkveno sedište nadbiskupije već i kraljevski grad u koji dolaze plemići i vladari na dogovore, zborove i skupštine.

U 12. veku Bač beleži veliki uspon. U tom periodu se prvi put u pisanim izvorima pominje moćna tvrđava.

U 14. veku su zabeleženi sve češći upadi Turaka. Mnogi pohodi na Turke su kretali iz Bača. U vreme Mohačke bitke i Bač je dao svoju konjicu. Međutim, prodor Turaka nije zaustavljen pa Bač, početkom 16. veka, nakon Mohačke bitke i pada Beograda, biva osvojen. Tvrđavu Bač je tada dosta dugo i uspešno branio srpski despot Stevan Berislavić.

Bač je imao više stanovništva, zanatlija i raznih zanimanja nego zajedno Sombor, Subotica, Apatin i Bečej. Međutim, posle Rakocijeve bune i rušenja tvrđave, Bač počinje da gubi značaj na ovom području.

U centru Bača, u kući porodice Gebauer otvorena je prva apoteka u Vojvodini (19. vek). Kompletno je očuvan ulaz sa izlogom i stepenište nekadašnje apoteke. Takođe, za vreme krstaških ratova u okviru današnjeg franjevačkog samostana bila je ustanovljena bolnica za koju se pretpostavlja da je bila prva u ovom delu Evrope.

 
Zgrada opština

Stanovništvo uredi

Etnički sastav 1910[1] uredi

Nemci Šokci Mađari Jevreji Srbi
1888 1238 719 30 26

Demografija uredi

U naselju Bač živi 4883 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,8 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 2103 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je blagi porast u broju stanovnika.

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 5.158
1953. 6.094
1961. 6.321
1971. 5.916
1981. 5.994
1991. 6.046 5.838
2002. 6.087 6.331
2011. 5.399
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[3]
Srbi
  
3.852 71,34%
Hrvati
  
413 7,65%
Mađari
  
399 7,39%
Slovaci
  
127 2,35%
Romi
  
57 1,05%
Jugosloveni
  
41 0,76%
Nemci
  
31 0,57%
Crnogorci
  
23 0,42%
Muslimani
  
17 0,31%
Ukrajinci
  
9 0,16%
Bunjevci
  
4 0,07%
Rusini
  
4 0,07%
Makedonci
  
2 0,03%
Rusi
  
2 0,03%
Slovenci
  
2 0,03%
Bošnjaci
  
1 0,01%
Rumuni
  
1 0,01%
ostali
  
48 0,89%
Regionalna pripadnost
  
68 1,26%
neizjašnjeni
  
283 5,24%
nepoznato
  
15 0,27%
ukupno: 5.399


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925, pp. 111.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi