Bačka oblast
Bačka oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Administrativni centar oblasti je bio Novi Sad.
Bačka oblast | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1922.—1929. | |||||||||||
Bačka oblast | |||||||||||
Glavni grad | Novi Sad | ||||||||||
Zemlja | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||||||
Događaji | |||||||||||
Status | Bivša oblast | ||||||||||
Istorija | |||||||||||
• Uspostavljeno | 1922. | ||||||||||
• Ukinuto | 1929. | ||||||||||
|
Istorija uredi
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovana 1918, i prvobitno je bila podeljena na pokrajine, koje su se delile na okruge i županije. Godine 1922, umesto dotadašnjih, započeto je formiranje novih administrativnih jedinica i zemlja je podeljena na 33 oblasti. Pre 1922, teritorija Bačke oblasti je bila deo Bačko-baranjske županije u okviru pokrajine Banat, Bačka i Baranja. Godine 1929, 33 oblasti su zamenjene sa 9 banovina, a područje Bačke oblasti je uključeno u sastav Dunavske banovine.
Geografija uredi
Bačku oblast činili su zapadni deo Bačke i Baranja. Ova oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na istoku, Sremskom oblašću na jugu, Osječkom oblašću na zapadu i sa državom Mađarskom na severozapadu.
Demografija uredi
Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, prostor ove oblasti bio je naseljen jezički heterogenim stanovništvom: govornici srpskohrvatskog bili su dominantni u gradovima Novi Sad, Sombor i Subotica, govornici nemačkog bili su dominantni u srezovima Apatin, Darda, Kula, Odžaci, Sombor i Stara Palanka, govornici mađarskog bili su dominantni u srezovima Topola i Batina, dok su govornici slovačkog bili dominantni u srezu Novi Sad.
Administrativna podela uredi
Oblast su činili sledeći srezovi:
Pored ovih srezova, nekoliko gradova u oblasti je imalo poseban status:
Veći gradovi uredi
Veći gradovi u sastavu oblasti bili su:
Svi ovi gradovi se danas nalaze u sastavu Srbije.
Veliki župani uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- Dobrica Matković — februar 1929. g.[traži se izvor]
- Predrag Lukić od 1927.
- Ljudevit Gaj
- Milivoje Petrović[1]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Politika, 16.6.1927, strana 3
Literatura uredi
- Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
- Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Radojević, Mira (1996). „Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918-1941” (PDF). Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju. 14 (2): 39—73.
Spoljašnje veze uredi
- Mapa oblasti
- Mapa oblasti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2014)
- Mapa oblasti