Boževac (Malo Crniće)

Boževac je naselje u Srbiji u opštini Malo Crniće u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1390 stanovnika.

Boževac
Spomenik NOB-a
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaMalo Crniće
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1390
Geografske karakteristike
Koordinate44° 32′ 10″ S; 21° 23′ 20″ I / 44.536166° S; 21.389° I / 44.536166; 21.389
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina195 m
Boževac na karti Srbije
Boževac
Boževac
Boževac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj12313
Pozivni broj012
Registarska oznakaPO

Istorija

uredi
 
Dom kulture
 
Seoska škola
 
Seoski trg
 
Crkva Svetog Tome

Boževac je selo nedaleko od Požarevca i reke Mlave. To ratarsko naselje na rubu Stiške ravnice jedan je od značajnijih trgovačkih i zanatskih centara i raskršća ovog kraja početkom 20. veka. Prvi podaci o Boževcu datiraju iz 16. veka tačnije iz jednog Turskog teftera iz 1542. godine, koji je izdala Mađarska akademija nauka i tada broji 9 domova. 1718. godine Austrija okupira ove krajeve i vrši popis naselja i stanovništva koji otkriva nenaseljenost ovog područja. U tom popisu Boževac broji 11 domova. Tokom 19. veka počinje intenzivnije naseljavanje mesta. Popis iz 1820. godine registruje 113 domova a 1844. nešto više, 185 domaćinstava sa 1305 stanovnika. U to vreme Kučevo broji 124 kuće a Petrovac 152. Poimenični popis 13. jula 1863. registrovaće 261 domaćinstvo. A u tom periodu se beleže i prvi doseljenici Novog Boževca koji će biti i rodonačelnici postojećih rejona u selu. To su bili Ćosa, Tuleja, Panteleja, Golub, Avram i Mata. Krajem 19. veka je sve više trgovačkih radnji, zanatlija, kafana te je nastala potreba da se uradi urbanistički plan centra radi planskog formiranja čaršije, pijace, izgradnje crkve, škole, ambulante i apoteke.

Odlukom Vlade Kraljevine Srbije 1896. godine Boževac je proglašen za varošicu sa pravom na organizovanjaj pijace i velikog seoskog vašara. 1901. godine se usvaja urbanistički plan sela. Trogodišnja škola počinje sa radom 1842. godine a prvi svešteni hram datira sa početka 18. veka i u funkciji je sve do kraja istog, a 1896. je završena i osveštana sadašnja crkva Sv. Apostola Tome.Kamen temeljac za postojeću školu položen je 30.jula 1928.godine a najviše su angažovani oko izgradnje ove škole ing Petar Rakić, šef Građevinskog odseka Oblasti požarevačke i građevinski inženjer Dušan Miljković. Tog dana bila je velika svečanost u selu. Postojeća zgrada škole je otvorena 1928. a 1964/65 su joj dorađena bočna krila i dobija sadašnji izgled.

Pre rata 1912. godine selo ima preko 4.000 stanovnika, četvorogodišnju školu, poštu, telegraf i lekara. Između dva rata Boževac se razvija proizvodno i trgovinski tako da je proizvodnja i trgovina stokom bila u punoj ekspanziji. Zemljoradnička zadruga je osnovana 1924. a Fudbalski klub 1926. godine. Posle rata sve do 1956. godine Boževac je opštinsko mesto kada odlukom Vlade Srbije opština prelazi u Malo Crniće. Asfaltni put Boževac-Divan je rađen 1975. godine. Dom kulture je završen osamdesetih godina iako u njemu već 50 godina deluje kulturno umetničko društvo „Branko Radičević“. U poslednjih 20 godina su urađene velike razvojne akcije od opšteg značaja stanovništva i to komasacija zemljišta, telefonizacija u sopstvenoj režiji građana i izgradnja puteva. Boževac i dalje izgrađuje infrastrukturu za savremen i normalan život meštana.

Demografija

uredi

U naselju Boževac živi 1479 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,6 godina (41,9 kod muškaraca i 47,2 kod žena). U naselju ima 510 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,51.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 3.309
1953. 3.329
1961. 3.121
1971. 2.935
1981. 2.739
1991. 2.480 2.130
2002. 1.788 2.206
2011. 1.390
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
1.715 95,91%
Rumuni
  
9 0,50%
Hrvati
  
2 0,11%
Crnogorci
  
1 0,05%
Ukrajinci
  
1 0,05%
Makedonci
  
1 0,05%
Bugari
  
1 0,05%
nepoznato
  
53 2,96%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi