Butan (jedinjenje)
Butan, pošto ima izomere obeležava se i sa n-butan, četvrti je pripadnik homologog reda alkana. Racionalna formula butana je CH3CH2CH2CH3. Butan se često koristi i kao naziv za n-butan i za njegov izomer 2-metilpropan (poznat i pod nazivom izobutan), CH3CH(CH3)2.
| |||
![]() | |||
Identifikacija | |||
---|---|---|---|
3D model (Jmol)
|
|||
ChEBI | |||
ChemSpider | |||
ECHA InfoCard | 100.003.136 | ||
E-brojevi | E943a (glazing agents, ...) | ||
UN broj | 1011 As Liquefied petroleum gas: 1075 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
C4H10 | |||
Molarna masa | 58,12 g·mol−1 | ||
Agregatno stanje | Bezbojan gas | ||
Gustina | 2.48 kg/m3, gas (15 °C, 1 atm) 600 kg/m3, tečnost (0 °C, 1 atm) | ||
Tačka topljenja | −138.4 °C (135.4 K) | ||
Tačka ključanja | −0.5 °C (272.6 K) | ||
6.1 mg/100 ml (20 °C) | |||
Opasnosti | |||
EU klasifikacija (DSD)
|
Visoko zapaljiv (F+) | ||
NFPA 704 | |||
Tačka paljenja | −60 °C | ||
Eksplozivni limiti | 1.8 - 8,4 % [3] | ||
Srodna jedinjenja | |||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |||
![]() ![]() ![]() | |||
Reference infokutije | |||
Butan je veoma zapaljiv, slabo rastvorljiv gas.
Reakcije i primenaUredi
U vazduhu butan sagoreva(razgrađuje) na ugljen-dioksid i vodenu paru:
- butan + kiseonik → ugljen-dioksid + vodena para
Ukoliko je vazduh zagađen, umesto ugljen-dioksida mogu nastati i čađ ili ugljen-monoksid. Granice zapaljivosti u smesi sa vazduhom (u zapreminskim procentima gasa u vazduhu) su 1,9 ÷ 8,5 vol% (uz prisustvo izvora upaljenja). Butan je jedan od dva glavna sastojka „plina“ („propan-butan“, tj. tečni naftni gas — TNG) koji se koristi za kuvanje, a takođe i kao pogonsko gorivo za vozila („autogas“ — TNG). Usled oštećivanja ozonskog omotača zemlje od freona povećava se primena izobutana u rashladnim uređajima.
Vidi jošUredi
ReferenceUredi
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ „MSDS Butane” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) na datum 20. 10. 2006. Pristupljeno 09. 06. 2010.
Spoljašnje vezeUredi
Mediji vezani za članak Butan na Vikimedijinoj ostavi