Gdovski rejon
Gdovski rejon (rus. Гдовский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon na krajnjem severu Pskovske oblasti, odnosno na zapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Gdovski rejon Gdovskiй raйon | |
---|---|
![]() | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Severozapadni |
Administrativni subjekt | Pskovska oblast |
Admin. centar | Gdov |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1924. |
Površina | 3.391,4 km2 |
Stanovništvo | 2015. |
— broj st. | 12.459 |
— gustina st. | 3,67 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 60 |
Pozivni broj | +7 81131 |
Zvanični veb-sajt |
Administrativni centar rejona je grad Gdov. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2015, na teritoriji rejona je živelo 12.459 stanovnika ili u proseku oko 3,67 st/km².
Geografija
urediGdovski rejon smešten je na krajnjem severu Pskovske oblasti. Obuhvata teritoriju površine 3.391,4 km², i po tom parametru nalazi se na 3. mestu među 24 rejona u oblasti. Graniči se sa Strugokrasnjenskim i Pljuškim rejonom na istoku, odnosno sa Pskovskim rejonom na jugu. Na severu je Slančanjski rejon Lenjingradske oblasti. Na zapadu izlazi na obale Čudskog jezera (negde u dužini od oko 100 kilometara), čijom sredinom prolazi državna granica sa Estonijom.
Teritorija Gdovskog rejona smeštena je u glacijalnoj depresiji čijim istočnim delom protiče reka Pljusa, dok se idući ka zapadu teren postepeno spušta ka obalama Čudskog jezera. Jugozapadni delovi rejona, uz obale jezera su najniži, dosta zamočvareni i podložni čestim poplavama sa jezera. Cela teritorija rejona nalazi se u slivnom području reke Narve, odnosno Finskog zaliva Baltičkog mora. Najvažnija pritoka Pljuse na području rejona je Ljuta. Reke u zapadnom delu rejona direktno se ulivaju u Čudsko jezero, a najznačajnije među njima su Želča, Gdovka i Čerma.
Na krajnjem jugu rejona, uz levu obalu jezera nalazi se Remdovski spomenik prirode (površine 649 km²), jedan od tri zaštićena prirodna dobra od nacionalnog značaja.
Istorija
urediTeritorija savremenog Gdovskog rejona u početku je bila naseljena raznim ugro-finskim plemenima, da bi potom bila osvojena od strane slovenskih plemena i postala delom Novgorodske kneževine. Godine 1242. na zaleđenom Čudskom jezeru odigrala se velika bitka između Novgorodaca predvođenih Aleksandrom Nevskim i Livonaca, u kojoj su ruski vitezovi do nogu potukli Livonce.
Tokom XIV i XV veka područje ulazi u sastav Pskovske republike, a u tom periodu pojavljuju se i prvi pisani podaci o naselju Gdovu (1322. godina). Godine 1431. osnovana je Gdovska tvrđava koja je u narednim decenijama u nekoliko navrata bila meta napada poljskih i švedskih vojski.
Gdovski rejon uspostavljen je 1924. godine, kao administrativna jedinica Lenjingradske gubernije, a potom i Lenjingradske oblasti. U granicama Pskovske oblasti je od njenog osnivanja 23. avgusta 1944. godine. U januaru 1958. teritoriji Gdovskog rejona prisajedinjeno je područje nekadašnjeg Polnovskog rejona.
Demografija i administrativna podela
urediPrema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 12.792 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2015. tu živelo 12.459 stanovnika, ili u proseku 3,67 st/km².[2] Po broju stanovnika Gdovski rejon se nalazi na 13. mestu u oblasti i njegova populacija čini tek oko 1,93% sveukupne oblasne populacije. Jedini gradski centar u rejonu je grad Gdov u kojem živi oko trećina rejonske populacije.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2015. |
---|---|---|---|---|---|---|
28.073 | 23.712 | 21.149 | 20.118[3] | 17.715[4] | 12.792[1] | 12.459* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na području rejona postoji ukupno 327 naseljenih mesta, međusobno podeljenih na 8 trećestepenih opština (7 seoskih i jednu urbanu, podaci za 2010. godinu).
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (11. септембар 2019)
- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2015 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. септембар 2015)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi