Demografija Austrije

Po rezultatima popisa stanovništva 2001. godine 88,6% stanovništva govori izvorni nemački (96% bavarski dijalekt i 4% alemanski dijalekt) dok ostatak od 11,4% govori par manjinskih jezika. Nenemačko govorno stanovništvo može se podeliti uslovno na dve grupe stanovnika: tradicionalne etničke manjine koji postoje iz doba Habzburškog carstva i nove manjine, koje su rezultat imigracije.

Demografija Austrije

Tradicionalne etničke manjine u Austriji uredi

Samo tri etničke grupe su tradicionalne etničke manjine — 14.000 Slovenaca (po rezultatima popisa 2001. godine — nezvanični brojevi slovenačkih organizacija procenjuju broj Slovenaca od 30.000 do 50,000) u Koruškoj (južnoj Austriji); 20.000 Mađara i 25.000 Hrvata u Burgenlandu na granici sa Mađarskom.

Manji broj Roma takođe živi u Austriji. Njihov broj se povećava usled imigracije iz susednih zemalja.

Nove etničke grupe u Austriji uredi

Po podacima Austrijskog statističkog biroa, početkom 2005. godine 788.000 stranaca živi legalno u Austriji i predstavljaju 9,6% ukupnog stanovništva, to je jedan od najvećih udela stranaca u ukupnom stanovništvu u Evropi.

Od tog broja 340.000 dolazi iz Bivše Jugoslavije i 130.000 iz Turske.

Rast Turske manjine u Austriji uredi

Između 250.000 i 270.000 etničkih Turaka (uključujući i značajan broj turskih Kurda) trenutno živi u Austriji. To je oko 3% od ukupnog stanovništva, i čini ih pojedinačno najbrojnijom etničkom manjinom u Austriji.

13.000 Turaka je naturalizovano 2003. godine, dok je 2.000 napustolo Austriju iste godine, 10.000 se uselilo u zemlju jačajući trend porasta.

Veroispovest uredi

Od 8.032.926 stanovnika, po popisu stanovništva 2001. godine, 5.915.421 (73,64%) su katolici. Drugi po brojnosti su protestanti evangelističke provinijencije sa 376.150 (4,68%) pripadnika. Slede muslimani sa 338.988 (4,22%) pripadnika. Pravoslavaca je 179.472 (2,23%). Drugih hrišćanskih zajednica ima 69,227. Drugih nehrišćanskih zajednica je 19.750. Jevreja ima 8.140, a grkokatolika ili unijata 1853. Male luteranske zajednice postoje u Beču, Koruškoj i Burgenlandu.

Etničke grupe uredi

Austrijska statistika ne koristi podatke o nacionalnosti u pravom smislu te reči. Koriste se podaci o državi rođenja, nacionalnosti (u smislu države porekla), govornog jezika (ne maternjeg, već jezika kojim se pripadnik služi) i konfesionalne pripadnosti. Stoga ne postoje podaci o tačnom broju Srba niti bilo koje druge nacionalnosti. Od ukupnog broja građana Austrije 8.032.926 Austrijanaca je 7.322.000, drugi po brojnosti su građani Srbije i Crne Gore sa 132.975 pripadnika, slede građani Turske sa 127.226 pripadnika, građani Bosne i Hercegovine sa 108.047 pripadnika, građani Nemačke 72.218, Hrvatske 60.650, Poljske 21.841, Rumunije 17.470, Makedoniji 13.696, Mađarske 12.729, Italije 10.064, Slovačke 7.739, Češke 7.313, Slovenije 6.893, Švajcarske 5.962.

Od ukupnog broja građana Austrije 8.032.926 u Austriji je rođeno 7.029.527, u Srbiji i Crnoj Gori 143.077 pripadnika, Nemačkoj 140.099 pripadnika, Bosni i Hercegovini 134.402 pripadnika, Turskoj 125.026, Češkoj 54.627, Poljskoj 41.671, Rumuniji 39.044, Hrvatskoj 38.808, Mađarskoj 30.953, Italiji 26.099, Sloveniji 21.021, Slovačkoj 15.981, Makedoniji 13.948, Švajcarskoj 11.713.

Jezici uredi

Zvaničnim jezikom u Austriji nemačkim govori 7.115.780 pripadnika. Zvanično priznatim manjinskim jezicima, to jest jezicima autohtonih austrijskih manjina govori 119.667 pripadnika i to: mađarskim jezikom 40.583, slovenačkim 24.855, gradišćanskohrvatskim 19.412, češkim 17.742, slovačkim 10.234, romskim (ciganskim) 6.273 i varijantom slovenačkog jezika tzv. vindiš 568 pripadnika.

Od ostalih jezika najviše se govori turski — 183.445, srpski 177.320, hrvatski 131.307, engleski 58.582, bošnjački 34. 857, poljski 30.598, albanski 28.212, arapski 17.592, rumunski 16.885, italijanski 10.742, persijski 10.665, francuski 10.190, španski 9.976, kineski 9.960, ruski/ ukrajinski/beloruski 8.446, filipinski 5.582, bugarski 5.388, makedonski 5.145, holandski/flamanski 3.802, indu 3.582, portugalski 3.197 i grčki 3.098.

Demografski podaci iz CIA World Factbook uredi

 
Populaciona piramida Austrije

Stanovništvo uredi

8,192,880 (procena iz jula 2005)

Starosna struktura uredi

0-14 godina: 15,4% (muškaraca 645,337/žena 614,602)
15-64 godina: 67,5% (muškaraca 2.782.712/žena 2.749.620)
65 godina i više: 17,1% (muškaraca 567,752/žena 832,857) (procena iz 2006)

Medijalna starost uredi

Ukupno: 40.9 godina
Muškarci: 39.8 godina
Žene: 42 godina (procena iz 2006)

Stopa rasta stanovništva uredi

0,09% (procena iz 2006)

Stopa nataliteta uredi

8.74 rođenja/1.000 stanovnika (procena iz 2006)

Stopa smrtnosti uredi

9.76 smrti/1.000 stanovnika (procena iz 2006)

Stopa neto migracije uredi

1.94 migranata/1.000 stanovnika (procena iz 2006)

Polna struktura uredi

Na rođenju: 1.05 muškaraca/žena
Ispod 15 godina: 1.05 muškaraca/žena
15-64 godina: 1.01 muškaraca/žena
65 godina i više: 0.68 muškaraca/žena
Ukupno stanovništvo: 0.95 muškaraca/žena (procena iz 2006)

Stopa smrtnosti odojčadi uredi

Ukupno: 4.6 smrti/1.000 živorođenih
Muškarci: 5.65 smrti/1.000 živorođenih
Žene: 3.5 smrti/1.000 živorođenih (procena iz 2006)

Očekivano trajanje života na rođenju uredi

Ukupno stanovništvo: 79.07 godina
Muškarci: 76.17 godina
Žene: 82.11 godina (procena iz 2006)

Stopa ukupnog fertiliteta uredi

1.36 rođene dece/ženi (procena iz 2006)

Sida uredi

Stopa prevalencije odraslih: 0,3% (procena iz 2003)
Ljudi koji žive sa HIVom i SIDOM: 10.000 (procena iz 2003)
Smrti: manje od 100 (procena iz 2003)

Nacionalnost uredi

Imenica: Austrijanac
Pridev: austrijski

Etničke grupe uredi

Austrijanci 91,1%, građani bivše Jugoslavije 4% (Hrvati, Slovenci, Srbi i Bošnjaci), Turci 1.6%, Nemci 0.9%, ostali ili neodređeni 2,4% (popis iz 2001)

Veroispovest uredi

Rimokatolici 73,6%, protestanti 4,7%, muslimani 4,2%, ostali 3,5%, neizjašljeni 2%, bez religije 12% (popis iz 2001)

Jezici uredi

Pismenost uredi

Ukupno stanovništvo: 98%.

Spoljašnje veze uredi