Eva Ras
Eva Marija Stević Ras (Subotica, 1. januar 1941) srpska je glumica, slikarka, književnica i dramaturškinja.
Eva Ras | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Eva Marija Balaš Vagner Stević Ras |
Datum rođenja | 1. januar 1941. |
Mesto rođenja | Subotica, Kraljevina Jugoslavija |
Zanimanje | glumica slikarka književnica |
Porodica | |
Supružnik | Radomir Stević Ras |
Rad | |
Aktivni period | 1963—danas |
Veza do IMDb-a |
Eva Ras je glumačku karijeru počela šezdesetih godina 20. veka, igrajući pretežno u filmovima Crnog talasa. Najveću popularnost doživela je upravo u toj dekadi, i to zahvaljujući ostvarenjima Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT i Biće skoro propast sveta. Rasova je poznata kao prva jugoslovenska glumica koja se obnažila ispred objektiva. Tako je zabeležena prva domaća erotična scena, u kojoj Eva sa crnom mačkom, a bez ičega na sebi, leži u postelji.
U karijeri dugoj više od šezdeset godina, Rasova je odigrala nekoliko stotina uloga. Prva je dobitnica Nagrade „Carica Teodora”, kao i Velikog pečata za životno delo, Jugoslovenske kinoteke. Glumica je pažnju mlađih generacija privukla kao internet-fenomen, prvenstveno zbog svog bešćutnog i bezobzirnog govora, u kome se ne obazire na uobičajene norme pristojnog izražavanja, a i zbog anegdote o žustrom sukobu sa Josipom Brozom Titom.
Ona je poznata i kao slikarka i književnica, čija su dela uživala naklonost kritike i bila prevedena na nekoliko jezika.
Biografija
urediRođena je kao Eva Marija Balaš Vagner, od majke Marije Balaš i oca Roberta Vagnera, mađarskih Jevreja.
Po završetku gimnazije dolazi u Beograd sa željom da upiše slikarstvo, ali ne uspeva u tome i odlučuje da da se oproba na prijemnom za glumu, koji je uspešno i položila. Diplomirala je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1963. godine, u klasi Mate Miloševića.
U svojim tridesetim godinama, oprobava se i kao književnica pa 1972. godine izdaje svoju prvu knjigu "Nemoj da grakćeš za mnom na stepeništu da sam najlepši". Nakon toga upisuje dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti, koju uspešno i završava.
Sa mužem Radomirom Stevićem Rasom, slikarom i grafičarem, 1964. je osnovala Teatar nacionalne drame, gde su se izvodila dela isključivo domaćih pisaca. Imali su ćerku Krunu.[1]
Između ostalih, igrala je i u filmovima Dušana Makavejeva, Aleksandra Saše Petrovića, Živka Nikolića, Emira Kusturice, Đorđa Kadijevića, Srđana Dragojevića.., kao i u TV-serijama Siniše Pavića.
Sa filmom Dušana Makavejeva „Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“ (1967) postigla je svetsku slavu i jedna je od prvih glumica sa ovih prostora koja se skinula na filmu.[2] Po mnogim filmskim kritičarima i teoretičarima, najbolju ulogu je ostvarila igrajući Gocu u filmu Aleksandra Saše Petrovića „Biće skoro propast sveta“ (1968). Igrala je u velikom broju mađarskih filmova, koje su režirali: Livija Đarmati, Janoš Roza i Ferenc Kardoš.
Napisala je brojne romane, zbirke pripovetki i pesme, novinske reportaže u nedeljniku "Čik", kolumne u listu "Politika", organizovala slikarske izložbe. Govori engleski i mađarski jezik.
Dobitnica je mnogih značajnih nagrada u zemlji i inostranstvu, kako za glumu tako i za književnost.[3]
Bila je učesnica treće sezone rijaliti programa Farma 2010. godine.[4] Portugalski reditelj André Gil Mata snimio je film "Kako sam se zaljubio u Evu Ras", na osnovu njene karijere.
Dana 29. jun 2021. godine, povodom Vidovdana, dobitnica je Zlatne medalje za zasluge.[5]
Književnost
urediKao pisac, debitovala je 1972. sa knjigom Nemoj da grakćeš za mnom na stepeništu da sam najlepši. Šest godina kasnije izdaje jednoglavi roman „Siva žena“ (1978). Objavljivala je romane, zbirke pripovedaka i poeziju. Četiri knjige su joj prevedene na engleski jezik[6] a jedna na mađarski.
Spisak knjiga:
- Nemoj da grakćeš za mnom na stepeništu da sam najlepši (1972)
- Siva žena (1978)
- U divna davna vremena
- Kad mi mama kupi pare
- Pričajte nam o Malarmeu
- ... Petla na panj... (pun naziv: Položila sam glavu petla na panj, stala nogom na krilo i zamahnula sekirom, zatim koprcajuće telo odbacila daleko od sebe a krvavu glavu hitnula preko plota protiv uroka[7])
- Kuća na prodaju
- Rođeni mrtvi
- Sa vrha mesečeve planine gledala sam svoj okrugli grob
- Born dead
- Sa Evom u raj
- Srebrna postelja
- U areni
- Cock on the block
- Bed of Silver
- Divlji jaganjci (Beograd, Narodna knjiga 2007)
- Devojka koju nisu naučili da kaže ne (2009)
- Tito bez holivudizovanja (ZOGRAF, NIŠ 2010)
- Vad báranyok (Budapest, Timp kiadó 2011)
- Baderisani Ekrem i Eva (Evro-Giunti 2011)
- Srbijo, ljubavi moja (Jugart 2016)
- Galaktička jevrejka (2021)
Slikarstvo
urediSlikarstvom se bavi od sredine osamdesetih godina 20. veka. Od tehnika koristi pastel, akrilik i kombinovane tehnike. Izlagala je na grupnim i samostalnim izložbama. Često učestvuje u slikarskim kolonijama. Svrstavaju je u slikare naivne i marginalne umetnosti.
Dela:
- Monahinja Jefimija
- Elohim u Kniću
- Mesečeva planina na Madagaskaru
- Pastel
- Svetlosti severa
- Drugoga dana
- Ana Karenjina
- San se ne snio
- Sv. Đorđe na plavom konju
- Ovim šorom, hej, ovim šorom
- Božija svetlost
Nagrade
urediKnjiževne nagrade
uredi- „Žensko pero“ (2001)
- „Kočićeva knjiga“ (2003)
- „Zlatni hit liber“ (2003)
- „Samsungova nagrada“ (2003)
- „The Man Booker International People's Prize - 2005“
- Uspon godine (Novi Sad 2005)
- „Zlatan prsten“ 2007 Skoplje
- „Nagrada Bejahada 2007“ Opatija
- „Plamen strasti“ nagrada Gorkog lista, Beograd 2010
- Meždunarodna nagrada „Melniški večeri na poeziяta“, Bъlgariя 2012
- Nagrada „Danilo Kiš“ za rukopis romana „Galaktička Jevrejka“ na 62. nagradnom konkursu SJOS (Savez jevrejskih opština Srbije) 2018
Glumačke nagrade
uredi- Carica Teodora, za ulogu u filmu Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT, na Filmskim susretima u Nišu (1967)
- Plaketa Ćele kula - treća nagrada za žensku ulogu u filmu Biće skoro propast sveta, na Filmskim susretima u Nišu (1969)
- Zlatni leptir u Mađarskoj, povodom proslave stogodišnjice filmske umetnosti (1996)
- Veliki pečat Jugoslovenske kinoteke za životno delo (2001).
- Nagrada Aleksandar Lifka, za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji, na Filmskom festivalu u Paliću (2005)
- Zlatni prsten za kulturnu i naučnu afirmaciju (2007)
Državna odlikovanja
uredi- Zlatna medalja za zasluge (Republika Srbija, 2021)[8]
Filmografija
urediGod. | Naziv | Uloga | |
---|---|---|---|
1960-e | |||
1961. | Ne diraj u sreću | Čika Markova kćerka | |
1963. | Zemljaci | ||
1964. | Šut | Nebatja | |
1965. | Čovek nije tica | Barbulovićeva žena Latinka | |
1965. | Der Schatz der Azteken | Devojka Abelina Surbaj | |
1966. | Adam i Eva 66 | Eva | |
1967. | Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT | Izabela Garodi telefonistkinja | |
1968. | Ima ljubavi, nema ljubavi | ljubavnica Bate Stojkovića Marijana | |
1968. | Biće skoro propast sveta | Luda Goca | |
1968. | Parničari | Lubava Zdravković | |
1969. | TV Bukvar | Mikina žena Izabela | |
1970-e | |||
1970. | Ljubav na seoski način | Cimerka Rozika | |
1970. | Žarki | ||
1971. | Betìa ovvero in amore per ogni gaudenza ci vuole sofferenza | Tamija | |
1972. | Majstor i Margarita | Kočničarka tramvaja | |
1973. | Kužiš stari moj | Marina Marić | |
1973. | Álljon meg a menet! | Hegeduš Irenke | |
1974. | Autó | Lili Fazekaš | |
1974. | Álmodó ifjúság | Roža g-đa Bauer, Herbertova majka | |
1976. | Babino unuče (TV serija) | Eva | |
1977. | Ékezet | Aranka Herćan | |
1977. | Beštije | Čvorko, hermafrodit sa beretkom | |
1977. | Gruppenbild mit Dame | Rahela Ginzburg | |
1978. | Otac ili samoća | Ilonka Petrović | |
1979. | Minden szerdán | ||
1979. | Trofej | Margita Kovač | |
1980-e | |||
1980. | Stan | žena | |
1980. | Kružna putovanja | ||
1981. | Kasno, natporučniče! | ||
1982. | Zalazak sunca | Tereza | |
1983. | Mennyei seregek | supruga Nikole Zrinjskog Sofija | |
1985. | Otac na službenom putu | Ilonka Petrović | |
1986. | Lepota poroka | Žoržova žena | |
1986. | Sivi dom | Tetka Bojka | |
1987. | Uvek spremne žene | Medicinska sestra | |
1988. | Za sada bez dobrog naslova | ||
1988. | Špijun na štiklama | Čistačica Milanka Jelić | |
1987−1988. | Vuk Karadžić | Gospođa Kraus, tašta Vuka Karadžića | |
1987−1988. | Bolji život | Leposava Ciganović | |
1988. | Put na jug | Gospođa Ana Mendel | |
1989. | Iskušavanje đavola | Krstovićka, majka 5 sinova | |
1989. | Drugarica ministarka | Olivera Živojinović | |
1990-e | |||
1990. | Granica | Rozi Mezei | |
1990. | Čudna noć | Zora Milić | |
1990. | Hajde da se volimo 3 | učiteljica Vera | |
1990. | Bolji život 2 | Leposava Ciganović | |
1991. | Holivud ili propast | Đuzina supruga | |
1992. | Igrač na žici — Radomir Stević Ras | Lično dokumentarno | |
1992. | Mi nismo anđeli | Baba Sera | |
1992. | Teatar u Srba | glumica | |
1992. | Velika frka | Pokerašica Cuca | |
1993. | Vizantijsko plavo | Zorica | |
1993. | Gorila se kupa u podne | Mikijeva mama | |
1994. | Najviše na svetu celom | Mošina žena | |
1994. | Dnevnik uvreda 1993. | Žena iz samoposluge koja krade 5 zrna kafe | |
1993−1994. | Srećni ljudi | Smiljka Miljković | |
1994. | Vukovar, jedna priča | Žena iz zabrđa | |
1994. | Policajac sa Petlovog brda (TV serija iz 1994) | Ivonina tetka | |
1995. | Oriđinali | Piroška | |
1995. | Nasleđe | Žena sa lutkom | |
1995−1996. | Srećni ljudi 2 | Smiljka Miljković | |
1997. | Gore Dole | Bogata gospođa | |
1999-2001. | Porodično blago | Eržebet „Beta“ Stamenković | |
2000-e | |||
2000. | Senke uspomena | Bolničarka na prijemnom | |
2000. | A sad adio | Eržebet „Beta“ Stamenković | |
2002. | Porodično blago 2 | Eržebet „Beta“ Stamenković | |
2002. | Država mrtvih | Izbeglica iz Splita | |
2003. | Bolygótüz | ||
2004. | Jesen stiže, dunjo moja | Gospođa Marta | |
2006. | Drugo stanje | Tetka Dana | |
2006. | Sinovci | Nastavnica Lula | |
2006. | Šejtanov ratnik | Stankova majka | |
2005−2006. | Stižu dolari 2 | Simka Stamenković | |
2008. | Seljaci | Peti Džonson | |
2008−2009. | Gorki plodovi | Starica | |
2009. | Hitna pomoć | dispečerka | |
2009. | Jesen stiže, Dunjo moja (TV serija) | gospođa Marta | |
2010-e | |||
2010. | Bela lađa 3 | Evica Tasić | |
2010. | Ma nije on takav | Gospođa Izabela Garodi | |
2011. | Parada | čistačica Ljubinka | |
2011. | Most na Ibru | Mihaela Kezele | |
2012. | Najlepša je zemlja moja | ||
2013. | Zvezdara (TV serija) | Mica pijanica | |
2014-2018. | Urgentni centar | gospođa Lara / gospođa Polić | |
2017. | Mamurluci (TV serija) | komšinica | |
2018. | Petak 13. | Gojkova baba Rada | |
2019−2022. | Junaci našeg doba | Stamenka Stanivuković “Čučuk Stana” | |
2020-e | |||
2020. | Ludnica subotnje večeri | vlaška veštica | |
2020. | Moraš biti živ da bi umro | Starica | |
2021. | Zlatni dani | Zina | |
2021. | Vampir | baba Draga | |
2022. | Junaci našeg doba 2 | Stamenka Stanivuković “Čučuk Stana” | |
2023. | Autoput |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Mezimica Eve Ras preminula u 24. godini (Republika, 13. oktobar 2021)
- ^ P. Volk, Istorija jugoslovenskog filma, Beograd, 1986.
- ^ Multilingual Archive[mrtva veza], Pristupljeno 2. 4. 2013.
- ^ Eva Ras napustila Farmu („Večernje novosti“, 26. decembar 2010)
- ^ „Evi Ras „Zlatna medalja za zasluge””. www.republika.rs/vesti/srbija. Pristupljeno 2021-06-29.
- ^ Eva Ras na www.worldlingo.com[mrtva veza] (prevodilac knjiga Timoti Džon Bajford)
- ^ Preporuka - "...Petla na panj...", Eva Ras, "Narodna knjiga" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. jun 2008), Pristupljeno 2. 4. 2013.
- ^ „Uručena odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Vidovdana”. Radio televizija Srbije. 29. jun 2021.
Spoljašnje veze
uredi- Eva Ras na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Eva Ras na sajtu PORT.rs
- Intervju Eve Ras (Alo, 1. januar 2022)