Episkop zagrebački Damaskin

Damaskin (svetovno Dragutin Grdanički, Leskovac, 20. jun 1892Beograd, 7. oktobar 1969) bio je mitropolit zagrebački Srpske pravoslavne crkve.

Damaskin (Grdanički)
Lični podaci
Datum rođenja(1892-06-20)20. jun 1892.
Mesto rođenjaLeskovac, Kraljevina Srbija
Datum smrti7. oktobar 1969.(1969-10-07) (77 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija
GrobManastir Vavedenje Presvete Bogorodice, Beograd

Mitropolit Damaskin objavljivao je svoje radove iz liturgike, pastirskog bogoslovlja, omilitike i crkvene muzike u bogoslovskim časopisima. Njegovo životno delo, Srpsko crkveno pojanje, objavljeno je posle njegove smrti.

Svetovni život uredi

Rođen je u Leskovcu 1892. godine od roditelja Jovana, trgovca, i majke Paraskeve.[1] Posle zadršene osnovne škole upisao oe u devetorazrednu Bogosloviju svetoga Save u Beogradu i završio je 1912. Istovremeno je pohađao i Muzičku školu u Beogradu. Posle završene bogoslovije predavao je muziku u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, a potom se upisao na Duhovnu akademiju u Petrogradu.

Monaški život uredi

Pre polaska u Rusiju zamonašio ga je u manastiru Rakovici sinđel Platon (Jovanović), potonji episkop banjalučki, a mitropolit Dimitrije (Pavlović) rukopoložio ga je u čin jerođakona. Duhovnu akademiju završio je sa stepenom kandidata bogoslovlja 1917. godine. Potom je završio Filozofski fakultet u Frajburgu u Švajcarskoj, gde je promovisan za doktora filozofije.[2]

Za vreme Prvog svetskog rata bio je u Oksfordu paroh i veroučitelj našoj izbegličkoj koloniji, a izvesno vreme i vojni sveštenik Druge dobrovoljačke divizije u Rusiji. Od 1918. godine nalazio se položaju profesora Bogoslovije svetoga Save u Engleskoj, Beogradu i Sremskim Karlovcima. Od 1922. do 1923. sinđel Damaskin je bio na položaju prvog sekretara Srpske patrijaršije i profesor na Bogosloviji u Sremskim Karlovcima, a septembra 1924. izabran je za docenta Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.[2]

Na ovom položaju ga je zatekao izbor za episkopa mukačevsko-prešovskog novoosnovane Čehoslovačke pravoslavne crkve 1931.

Episkopsko zvanje uredi

 
Grob vladike Damaskina na groblju svete obitelji Vavedenje u Beogradu

U novoustanovljenoj Mukačevsko-prešovskoj eparhiji episkop Damaskin je vratio svu inteligenciju iz unijatstva u pravoslavlje, doneo Ustav eparhije, podigao veći broj hramova, uputio na školovanje u srpske bogoslovske škole zavidan broj svešteničkih kandidata i podigao u Mukačevu zgradu episkopije.[3]

Po svome pristanku episkop Damaskin premešten je 1938. na katedru Eparhije američko-kanadske. Najveću pažnju posvetio je crkvenoj prosveti uopšte, a posebno nedeljnim crkvenim školama. Za njegovo vreme je Crkveno-narodni sabor dopunio Eparhijski ustav, donet za vreme episkopa Mardarija. Po svome pristanku izabran je za episkopa banatskog 1939. godine[3], ustoličen je u februaru 1940.[4]

U Vršcu je episkop Damaskin pokrenuo Banatski vesnik i pokušao da preko Crkvene muzičke škole obrazuje kadar crkvenih pojaca i dirigenata, ali je Drugi svetski rat omeo sve njegove plemenite namere.[3]

20. maja 1947. godine[5] na prvom posleratnom redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora prilikom popunjavanja upražnjenih eparhija izabran je za mitropolita zagrebačkog.[3]

Umro posle kraće bolesti 7. oktobra 1969. godine u Beogradu, koji se tamo nalazio kao član Sv. Sinoda Srpske pravoslavne crkve.[1] Sahranjen u manastiru Vavedenju, gde je sahranjen i njegov prethodnik mitropolit Dositej.[3]

Reference uredi

  1. ^ a b Prosvjeta: mjesečnik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, № 26 Društvo, 1969, str. 10
  2. ^ a b Vuković 1996, str. 149.
  3. ^ a b v g d Vuković 1996, str. 150.
  4. ^ "Politika", 20. feb. 1940
  5. ^ Četrdeset godina od upokojenja Mitropolita zagrebačkog Damaskina (Grdanički) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. maj 2014), spc.rs, 8. oktobar 2009

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi


-
episkop mukačevsko-prešovski
1931—1938.
episkop banatski
19391947.
mitropolit zagrebački
19471969.
Emilijan (Marinović) kao administrator