Зелембаћ
Zelembać (Lacerta viridis) je vrsta evropskog guštera. Spada u razred gmizavaca, red ljuskara, a podred guštera.
Zelembać | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Reptilia |
Red: | Squamata |
Porodica: | Lacertidae |
Pleme: | Lacertini |
Rod: | Lacerta |
Vrsta: | L. viridis
|
Binomno ime | |
Lacerta viridis (Laurenti, 1768)
|
Opis uredi
Zelembać spada u krupne guštere Evrope. Mužjaci su zeleni sa crnim tačkama na leđima i karakteristični po tirkizno plavoj boji vrata koja je u doba parenja izuzetno uočljiva. Ženke mogu imati braonkastu boju leđne strane tijela ili zelenkasto-braonkastu. Trbušna strana tijela kod oba pola je svetlozelene boje. Dužina tijela im dostiže 13 cm, a dužina repa im daje dodatnih 25-30 cm. Zelembać je veoma brz i za njegovu brzinu zaslužan je dugačak rep. Mužjaci su krupniji od ženki i imaju robusniju glavu. Ukoliko zelembać bude iznenađen ostaje skamenjen i lako se može uhvatiti. U slučaju opasnosti brane se ugrizima. Životni vek u prirodi je do 10 godina. U zavisnosti od klime područja, u zimska skloništa se povlači obično u novembru.[2]
Rasprostranjenost uredi
Zelembać se prostire na jugu, istoku i zapadu balkanskog poluostrva uključujući i ostrva. Zauzima prostor Kavkaza i Male Azije sve do Izraela i Irana.
Ishrana uredi
Hrane se insektima, paucima i drugim beskičmenjacima, mada mogu pojesti i manje guštere. Takođe jedu i jaja ptica do kojih dođu zahvaljujući sposobnosti penjanja. Jači su i od manjih ptica pa i njih lako pojedu.
Stanište uredi
Zelembaći naseljavaju grmoliku vegetaciju, osunčane kamenjare i livade. U Srbiji je čest svugde gde su staništa otvorenog tipa i prošarana žbunjem. Žive u miru dok prema slabijim i mlađim od sebe pokazuju nadmoć.
Razmnožavanje uredi
Parenje počinje krajem maja i početkom juna i tada mužjaci dobijaju plavu boju ispod vrata, a takođe postaju agresivni prema ostalim mužjacima. U borbama između mužjaka često se desi da pobijeđeni mužjak ostane bez repa. Ženke polažu 5-20 jaja koja se izležu nakon sedam nedelja. Jaja su okrugla, veličine graška i bijele boje. Iz jaja se izležu mladi zelembaći koji postaju polno zreli nakon druge godine života.
Status uredi
Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) nosi status poslednje brige (LC), a takođe i po Crvenoj knjizi faune Srbije II- Gmizavci po kriterijumima distribucije, ekologije i životne istorije nosi identičan status. Nalazi se na Prilogu IV Direktive o staništima EU.
Zanimljivosti uredi
Galerija uredi
Reference uredi
- ^ Jelka Crnobrnja Isailovic; Vogrin, Milan; Corti, Claudia; Valentin Pérez Mellado; Paulo Sá-Sousa; Cheylan, Marc; Pleguezuelos, Juan; Hans Konrad Nettmann; Sterijovski, Bogoljub; Petros Lymberakis; et al. (2009). „Lacerta viridis”. The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2009: e.T61530A12507156. doi:10.2305/IUCN.UK.2009.RLTS.T61530A12507156.en. Pristupljeno 16. 1. 2018.
- ^ Isailović C.J, Jelić I, Stanisavljević B & Ćosić N. (2012): Vodozemci i gmizavci Beograda. Ekološko društvo Endemit. Beograd
Izvori uredi
- Tomović Lj, Kalezić M. & Džukić G. (2015): Crvena knjiga faune Srbije II – Gmizavci. Biološki fakultet & Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd. Crvena knjiga
- Radević, M.(2008):Biologija za 7. razred osnovne škole. Istočno Sarajevo:Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Gornje Podunavlje-obični zelembać
- Fauna Europaea
- BioRaS Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. oktobar 2017)
- IUCN