Zelembać (Lacerta viridis) je vrsta evropskog guštera. Spada u razred gmizavaca, red ljuskara, a podred guštera.

Zelembać
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Reptilia
Red: Squamata
Porodica: Lacertidae
Pleme: Lacertini
Rod: Lacerta
Vrsta:
L. viridis
Binomno ime
Lacerta viridis
(Laurenti, 1768)

Opis uredi

Zelembać spada u krupne guštere Evrope. Mužjaci su zeleni sa crnim tačkama na leđima i karakteristični po tirkizno plavoj boji vrata koja je u doba parenja izuzetno uočljiva. Ženke mogu imati braonkastu boju leđne strane tijela ili zelenkasto-braonkastu. Trbušna strana tijela kod oba pola je svetlozelene boje. Dužina tijela im dostiže 13 cm, a dužina repa im daje dodatnih 25-30 cm. Zelembać je veoma brz i za njegovu brzinu zaslužan je dugačak rep. Mužjaci su krupniji od ženki i imaju robusniju glavu. Ukoliko zelembać bude iznenađen ostaje skamenjen i lako se može uhvatiti. U slučaju opasnosti brane se ugrizima. Životni vek u prirodi je do 10 godina. U zavisnosti od klime područja, u zimska skloništa se povlači obično u novembru.[2]

Rasprostranjenost uredi

Zelembać se prostire na jugu, istoku i zapadu balkanskog poluostrva uključujući i ostrva. Zauzima prostor Kavkaza i Male Azije sve do Izraela i Irana.

Ishrana uredi

Hrane se insektima, paucima i drugim beskičmenjacima, mada mogu pojesti i manje guštere. Takođe jedu i jaja ptica do kojih dođu zahvaljujući sposobnosti penjanja. Jači su i od manjih ptica pa i njih lako pojedu.

Stanište uredi

Zelembaći naseljavaju grmoliku vegetaciju, osunčane kamenjare i livade. U Srbiji je čest svugde gde su staništa otvorenog tipa i prošarana žbunjem. Žive u miru dok prema slabijim i mlađim od sebe pokazuju nadmoć.

Razmnožavanje uredi

Parenje počinje krajem maja i početkom juna i tada mužjaci dobijaju plavu boju ispod vrata, a takođe postaju agresivni prema ostalim mužjacima. U borbama između mužjaka često se desi da pobijeđeni mužjak ostane bez repa. Ženke polažu 5-20 jaja koja se izležu nakon sedam nedelja. Jaja su okrugla, veličine graška i bijele boje. Iz jaja se izležu mladi zelembaći koji postaju polno zreli nakon druge godine života.

Status uredi

Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) nosi status poslednje brige (LC), a takođe i po Crvenoj knjizi faune Srbije II- Gmizavci po kriterijumima distribucije, ekologije i životne istorije nosi identičan status. Nalazi se na Prilogu IV Direktive o staništima EU.

Zanimljivosti uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Jelka Crnobrnja Isailovic; Vogrin, Milan; Corti, Claudia; Valentin Pérez Mellado; Paulo Sá-Sousa; Cheylan, Marc; Pleguezuelos, Juan; Hans Konrad Nettmann; Sterijovski, Bogoljub; Petros Lymberakis; et al. (2009). Lacerta viridis. The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2009: e.T61530A12507156. doi:10.2305/IUCN.UK.2009.RLTS.T61530A12507156.en. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  2. ^ Isailović C.J, Jelić I, Stanisavljević B & Ćosić N. (2012): Vodozemci i gmizavci Beograda. Ekološko društvo Endemit. Beograd

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi