Irig

Severna kapija Svete gore fruškogorske

Irig je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 3.901 stanovnika.

Irig
Trg Ribara
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaIrig
Stanovništvo
 — 2022.3.901
 — gustina68/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 06′ 09″ S; 19° 51′ 29″ I / 45.10255° S; 19.85802° I / 45.10255; 19.85802
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina199 m
Površina64,2 km2
Irig na karti Srbije
Irig
Irig
Irig na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22406
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Geografija uredi

 
Podrum vina, Vinarija Irig

Leži na veoma važnoj saobraćajnici koja polazi od Novog Sada i preko Iriškog venca, i srednjim delom južnih obronaka Fruške gore spušta se do Rume. Poznat voćarsko-vinogradarski rejon, sa velikim vinskim podrumom.

Ima bogatu kulturnu tradiciju, a naročiti značaj ima Prva srpska čitaonica. Tradicionalne manifestacije: Dositejevi dani, Pudarski dani i drugo. Značajni turistički potencijal su i poznati fruškogorski manastiri. Ovde se nalazi Gradska celina u Irigu.

Istorija uredi

Irig je u 19. veku prometno mesto, trgovište u Sremu.

Ovde se nalaze tri pravoslavna hrama posvećeni Svetom Nikoli, Svetom Teodoru Tironu i Uspenju Bogorodice i rimokatolička crkva.

Godine 1753. u Irigu je otvorena prva osnovna škola. Učili su se u njoj jezici: nemački, latinski i slavjanoserbski. Prvi učitelj je bio Mihajlo Vladisavljević.[1] Popisane su 1811. godine u mestu tri škole sa po 28, 100 i 112 đaka.[2] Mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević je u mladosti bio učitelj u Irigu.

Irig je poznat po nekadašnjoj „slepačkoj školi”, u kojoj su slepi ljudi, jedan drugom srpske narodne junačke pesme pripovedali.[3]

U Irigu su tridesetih godina 20. veka postojali: zgrada Fruškogorske vinogradarske zadruge, nova Opštinska zgrada, Zdravstvena stanica, vodovod, SK "Vitez" (fudbalski klub) i drugo.

Godine 1934. u iriškom tada novom gradskom parku bio je postavljen spomenik[4] srpskom kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu. Spomenik su podigli svojim prilozima građani, a on je delo ruku vajara Jovanovića iz Sremske Mitrovice. Irižani su na obližnjem bregu na Fruškoj gori tada postavili i „klupu kralja Aleksandra”, u spomen na njegovu posetu Irigu 1919. godine.

U Irigu je i sedište Pravoslavno-starokatoličkog Generalnog vikarijata Sv. Metoda [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. decembar 2019), autonomnog organa Međunarodne Unije narodnih starokatoličkih Crkava, za područje Srbije.

Iriška čitaonica uredi

Prvo „Čitalište u Srba” osnovano je 1842. godine u Irigu, u srpskoj školi.[5] Inicijator je bio iguman arhimandrit krušedolski Dimitrije Krestić. Zemunski izdavač i književnik Grigorije Vozarević je tada poklonio Srpskoj čitaonici u Irigu knjigu Dositeja Obradovića, Pisma štampanu 1833. godine.

Demografija uredi

 
Pravoslavna crkva

U naselju Irig živi 3.839 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,1 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 1.686 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 4.343
1953. 4.211
1961. 4.442
1971. 4.652
1981. 4.598
1991. 4.414 4.382
2002. 4.848 4.961
2011. 4.415
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
3.900 80,44%
Mađari
  
360 7,42%
Jugosloveni
  
127 2,61%
Hrvati
  
78 1,60%
Crnogorci
  
13 0,26%
Makedonci
  
9 0,18%
Nemci
  
6 0,12%
Ukrajinci
  
4 0,08%
Slovaci
  
4 0,08%
Rusini
  
3 0,06%
Muslimani
  
3 0,06%
Slovenci
  
2 0,04%
Rumuni
  
2 0,04%
Albanci
  
2 0,04%
Rusi
  
1 0,02%
Romi
  
1 0,02%
Bugari
  
1 0,02%
nepoznato
  
231 4,76%
Godina Broj
1787. 4.121
1795. 4.813
1838. 3.559
1910. 5.509
1991. 4.414
2002. 4.848


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznati Irižani uredi

Reference uredi

  1. ^ "Školski list", Sombor 1912.
  2. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1923.
  3. ^ "Školski list", Sombor 1866.
  4. ^ "Pravda", Beograd 25. maj 1934.
  5. ^ "Večernje novosti", Beograd 1916.
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi