Mihail Černigovski
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Sveti Mihail Vselvodovič, poznat i kao Mihail Černigovski (rus. Михаил Всеволодович; 1179—1246) je bio knez pereslavski (1206), knez novgorodski (1224—1229), knez černigovski (1223—1246), i galicijski (1235—1239), veliki knez Kijevske kneževine (1238—1239, 1241—1243). Kanonizovan je od strane Ruske pravoslavne crkve 1547. godine.
Mihail Černigovski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1185. |
Datum smrti | 20. septembar 1246.66/67 god.) ( |
Mesto smrti | Saraj, |
Porodica | |
Potomstvo | Rostislav Mihailović, Roman Mihailović, Efrosinija Suzdaljska |
Roditelji | Vsevolod IV Kijevski |
Dinastija | Rjurikoviči |
Prethodnik | Jaroslav II od Vladimira |
Naslednik | Vladimir III Rjurikovič |
Biografija uredi
Nasledio je pereslavski presto i titulu kneza Perejaslavske kneževine 1206. godine.
Učestvovao je u bici kod reke Kalke. Posle smrti svoga ujaka Mstislava Černigovskog preuzeo je i njegov presto.
U vreme mongolske invazije na Černigovsku kneževinu bio je veliki knez Kijeva. Nakon poraza od mongola bio je primoran da pobegne u Mađarsku zajedno sa svojim sinom Rostislavom.
Po povratku u Kijev otišao je na poziv mongolskog kralja Batu-kana u njegov šator da mu se pokloni, zajedno sa svojim boljarinom Teodorom. Pre ulaska u šator mongolski sveštenici su zatražili da prođe kroz njihove svete vatre, i pokloni se njihovim idolima. Knez Mihail je to odbio rečima: „Ja mogu da se poklonim kralju, jer mu je Bog dao vlast nad narodima na zemlji, ali kao hrišćanin ne mogu da se klanjam vatri, niti gluvim i slepim idolima“. Zbog odbijanja da se poklone idolima, po naređenju kralja Batua, obojica su odmah pogubljeni 20. septembra 1244. godine.
Sahranjeni su zajedno u tajnosti, a njihovi posmrtni ostaci preneti u Černigov. Posle Mihajlove smrti, njegov brat Andrej Gromov preuzeo je njegov presto.
Godine 1572. ostaci Mihajla Černigovskog i Teodora premeštene su iz Černigovskog u Moskvu, nakon njihove kanonizacije iste godine.
Od 1772. godine njihove mošti počivaju u Arhangeljskom hramu u Moskvi.
Pravoslavna crkva proslavlja kneza Mihajla i Teodora boljara 20. septembra po julijanskom kalendaru.
Njegova ćerka je Efrosinija Suzdaljska.
Porodično stablo uredi
16. Oleg I od Černigova | ||||||||||||||||
8. Vsevolod II Kijevski | ||||||||||||||||
17. Teophano Musalonissa | ||||||||||||||||
4. Svjatoslav III Vsevolodovič | ||||||||||||||||
18. Mistislav I Veliki | ||||||||||||||||
9. Maria Mstislavna of Kiev | ||||||||||||||||
19. Christine of Sweden | ||||||||||||||||
2. Vsevolod IV Kijevski | ||||||||||||||||
20. Sviatoslav Vseslavich, prince of Polotsk | ||||||||||||||||
10. Vasilko Sviatoslavich, prince of Polotsk | ||||||||||||||||
5. Maria Vasilkovna of Polotsk | ||||||||||||||||
1. Mihail Černigovski | ||||||||||||||||
24. Vladislav I Herman | ||||||||||||||||
12. Boleslav III Pjast | ||||||||||||||||
25. Judita od Češke | ||||||||||||||||
6. Kazimir II | ||||||||||||||||
26. Henry of Berg | ||||||||||||||||
13. Salomeja od Berga | ||||||||||||||||
27. Adelaide of Mochental | ||||||||||||||||
3. Anastasia of Poland | ||||||||||||||||
28. Lutold, duke of Moravia | ||||||||||||||||
14. Conrad II, duke of Moravia | ||||||||||||||||
29. Ida of Austria | ||||||||||||||||
7. Helena of Moravia | ||||||||||||||||
30. Almoš Hrvatski | ||||||||||||||||
15. Marija od Ugarske | ||||||||||||||||
31. Predslava Sviatopolkovna of Kiev | ||||||||||||||||
Literatura uredi
Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.
- Jelačić, Aleksej (1929). Istorija Rusije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Miljukov, Pavel (1939). Istorija Rusije. Beograd: Narodna kultura.